Banner
Point d.o.o.

Albert Bazala

Albert Bazala
Rođen: 13.07.1877.
(Brno, CZ)
Umro: 12.08.1947.
Opis:Hrvatski filozof

Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.

Otac Josip bio je bankovni inovnik iz Praga, a majka Amalija bila je sestra pjesnika i filozofa ure Arnolda.
Osnovnu kolu pohaao je u Bjelovaru, a gimnaziju u Bjelovaru, Slavonskoj Poegi i Zagrebu. Maturirao na Gornjogradskoj klasinoj gimnaziji u Zagrebu 1895. Studira filozofiju i klasinu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i polae profesorski ispit 1899., a slijedee godine i doktorat filozofije tezom Psihologijska nauka o apercepciji.
Od 1899. do 1909. radi kao srednjokolski profesor na Gornjogradskoj gimnaziji, a zatim na enskom liceju u Zagrebu.
Habilitirao 1904. za privatnog docenta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanjem Maruliev moralno-filozofski rad.
Godine 1905.1906. nastavlja studij filozofije u Mnchenu, Jeni, Halleu i Leipzigu (u Institutu za eksperimentalnu psihologiju W. Wundta).
Na njegovo formianje kao mislioca naroito su utjecali Rudolf Eucken (obnovitelj Fichteovog etikog idealizma) i Wilhelm Wundt (osniva empirijske psihologije).
Boravio je i u Pragu, gdje su na njegova socijalna, politika i kulturno-politika shvaanja najvie utjecali T. G. Masaryk i Frantiek Drtina.

Objavljuje Povijest filozofije u tri sveska, 1906.1912.. Godine 1909. postao je izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu, a 1912. redovni profesor.
Preuzima Katedru za teorijsku i praktiku filozofiju s povijeu filozofije 1909. od Franje Markovia (Gjuro Arnold vodi novoosnovanu Katedru pedagogije i teorijske i praktike filozofije od 1894. g. i 1896. postaje predstojnikom novoosnovanog Pedagogijskog seminara).
Predavao je gotovo sve discipline iz teoretske i praktine filozofije, povijest filozofije te sociologiju i psihologiju.
Za razliku do Markovia i Arnolda, naputa Herbartov sustav predavanja i oblikuje svoje kolegije problemski: PlatonAristotel, Kantov problem, Povijest materijalizma, Problem psihologizma i logicizma itd.).

Zbog politikih aktivnosti, prisilno je umirovljen 1924., a reaktiviran 1927.
Za vrijeme NDH ponovno je bio prisilno umirovljen 1943., a komunisti ga 1945. vraaju na fakultet, iako je daleko do komunistike ideologije.
Jedan je od poslijeratnih obnovitelja JAZU. Umro je 1947. u dobi od 70 godina, ne doekavi tree umirovljenje.

Dopisni lan JAZU od 1910., a pravi lan od 1922., te predsjednik 1933.1941.. Godine 1932.1933. rektor Sveuilita.
Aktivan u sklopu Matice Hrvatske, u kojoj je bio odbornik, tajnik i predsjednik. Osniva Drutva za Strossmayerovo sveuilite, koje izdaje reviju Alma mater croatica.
Bio je poasni lan Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora. lan urednikog vijea i struni urednik za filozofiju u Hrvatskoj enciklopediji 1940.1945..
Osniva asopisa Revija za filozofiju i psihologiju.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.