Banner
Point d.o.o.

Dževad Karahasan

Dževad Karahasan
Rođen: 25.01.1953. Wikipedia
(Tomislavgrad, BIH)
Opis:Bošnjački književnik i teatrolog
Izvor:Wikipedia

Dževad Karahasan (Tomislavgrad, 1953.), bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac.

U rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, branio je doktorski rad.
Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije za kulturna pitanje ˝Odjek˝.
Rat u BiH 1992. godine zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Piše drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra, učestvuje kao dramaturg ili pozorišni reditelj.

Odlike su Karahasanova djela modernističke i inovativne pripovjedne tehnike u kojima se miješaju žanrovske karakteristike, esejizacija i dramatizacija proze, kao i bogatstvo jezika.
Iako prvenstveno, po vlastitom izboru i angažmanu dramski pisac, nemoguće je ne primijetiti da je Karahasan ostvario najjače prodore u narativnoj i esejističko-memoarskoj prozi.
Cijenjen i uspješan dramski autor, prije svega u zemljama njemačkog govornog područja, ovaj pisac, po mišljenju mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu jednoga od svojih uzora, Miroslava Krleže: kao i hrvatski pisac, i bošnjački spisatelj je fasciniran pozorištem za koje je napisao veći broj priznatih drama, no njegova najsnažnija djela su ipak, vjerovatno, romani i esejistička memoaristika.

Tu treba istaknuti roman ˝Istočni diwan˝, djelo o sufijskom mučeniku i svecu Al-Halladžu, kompleksnu studiju u kojoj se preklapaju vjerno rekonstruirani ambijent Bagdada u 8. vijeku, refleksivni pasaži i egzistencijalno-spiritualna drama legendarnog martira, pjesnika i aforističkog mislioca.
Ovdje valja napomenuti da, za razliku od Selimovića u romanu ˝Derviš i smrt˝, Karahasan dobro poznaje problematiku sufijskog misticizma.
˝Dnevnik selidbe˝ je upečatljiva memoarska proza, prikaz opsade Sarajeva i funkcioniranja ljudske zajednice u neljudskim okolnostima, dok je kratki roman ˝Sara i Serafina˝, o dvostrukom identitetu, stalnoj prisutnosti smrti i apsurdnoj pogibiji u opkoljenom gradu virtuozno djelo ispričano u jednom dahu do danas nedovoljno cijenjeno i ocijenjeno ostvarenje u kojemu se prelamaju dokumentaristički realizam, osobno ispovjedna naracija i borgesovki irealna atmosfera.

Bez sumnje jedan od najsnažnijih i najdojmljivijih bošnjačkih prozaika, Dževad Karahasan pripada kategoriji onih pisaca kojima je strana jeftina politizacija, književno-politički marketing i podilaženje izvanliterarnim trendovima.

Djela
Kazalište i kritika. Svjetlost. Sarajevo, 1980.
Kraljevske legende. Proza. Veselin Masleša. Sarajevo, 1980.
Kralju ipak ne sviđa se gluma. Drama. Sarajevo, 1983;
Strašno je vani. Drama. Sarajevo, 1984.
O jeziku i strahu. Sarajevo, 1987.
Model u dramaturgiji. Omladinski centar. Zagreb, 1988.
Istočni diwan. Svjetlost. Sarajevo, 1989.
Misionari. Dvije komedije. Svjetlost. Sarajevo, 1989.
Stidna žitija. Roman. Bratstvo-Jedinstvo. Novi Sad, 1989.
Stid nedjeljom. August Cesarec. Zagreb, 1991
Kuća za umorne, August Cesarec, Zagreb, 1993.
Dnevnik selidbe, Duriex, Zagreb, 1993.
Al-Mukaffa, ARBOS, Celovec-Salzburg-Beč 1994.
Povučeni Andjeo, ARBOS, Celovec-Salzburg-Beč 1995.
Šahrijarov prsten, Bosanska riječ, Sarajevo, 1996.
Koncert ptica, ARBOS, Beč 1997
Forme teatra kao artikulirana forma života (Herbert Gantschacher), Beč 2000.
Noćno vijeće, Profil internacional, Zagreb, 2005.
Gozba, ARBOS, Villach-Hradec-Salzburg 2005
Dževad Karahasan - sabrana djela (Istočni diwan, Šahrijarov prsten, Sara i Serafina, Noćno vijeće), Dobra Knjiga, Sarajevo, 2007,
Izvještaji iz tamnog vilajeta, Dobra Knjiga, Sarajevo, 2007.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.