Banner
Point d.o.o.

Ivan Maurani

Ivan Maurani
Rođen: 11.08.1814.
(Novi Vinodolski, HRV)
Umro: 04.08.1890.
Opis:Pjesnik i politiar
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia, Josip Horvat: POLITIKA POVIJEST HRVATSKE

Pjesnik i politiar (ban puanin); suradnik Gajeve Danice ; nadopunio 14. i 15. pjevanje Osmana; napisao Smrt Samil-age engia klasini junaki ep koji se misaono uzdie nad itavu ilirsku poeziju.

Najznaajnija je kreativna linost Hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban).
Potjee iz imune graansko-teake, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom.
Osnovnu kolu pohaao je u Novom, gimnaziju u Rijeci, studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i maarskom Szombathelyju.
Po svretku studija radio kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u Karlovcu.
Godine 1848. Osrednji odbor s Mauraniem na elu istaknuo je da je te godine prestala svaka dravnopravna veza Hrvatske s Ugarskom, poto ona prizna neodvisnost i samostalnost i realni i virtulani teritorialni obseg Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beu.
Slubuje u Saboru od 1861. godine, 1862. potaknuo je osnivanje Stola sedmorice.
Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872., bansku dunost vrio je od 1873. - 1880. godine.
Iako je u poetku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokree osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na elu. Sklon je oslanjanju na Be, to ga je i dovelo do banske asti.

Maurani se ozbiljno spremao za svoje veliko djelo.
Od prvih stihova (Vinodolski dole, da si zdravo!) koje pie 16-godinji ak rijeke gimnazije kao pozdrav svome zaviaju, do dopune Gundulieva Osmana (1844.), dug je i strm put; ali u trenutku kad se latio toga posla, on je taj put ve svladao: i razjanjenje metrikih problema vezanih za hrvatski jezini izraz, i vergilijanski ep s iskustvom koje iz njega proizlazi, a tie se odnosa povijesti i poezije.
U Danici je, od samoga poetka, bio jedan od najzapaenijih i najizrazitijih pjesnika, a kao ovjek neobino uman, temeljite naobrazbe i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-politikih intencija i nijansi.

Kao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rjenik: zajedno s Josipom Uareviem, sastavio je djelo od 40.000 rijei u kojemu je, osim apsorpcije starijega nazivlja iz rjenika Mikalje i Stullija, skovao hrvatsko pojmovlje za mnoga podruja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu uleku.
Njegov pjesniki ugled bio je u to doba ve tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopie XIV. i XV. pjevanje Gundulieva velikog epa.
Tri pjesnika okuala su se u tom poslu prije njega: Pjerko Sorkoevi, Marin Zlatari i jedan koji se nije potpisao; poslije njega nitko vie nije ni pokuavao nadmaiti Ivana Maurania: toliko se njegova dopuna stopila s cjelinom Gundulieva djela.
Uspjeh je i u javnosti bio tolik da ga je, karlovakog odvjetnika, urjak Dimitrija Demetera, brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah Iskra napie neto novo.
To novo bio je spjev Smrt Smail-age engia, koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmaio sva oekivanja. Kai i Gunduli: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mauranieva epa.
Ako je poao od Kaia, tek preko Gundulia dosegao je vlastiti izraz.
U svome danas ve klasinom djelu, jednom od najblistavijih, najmonijih umjetnina hrvatske rijei, opjevao je stvarni dogaaj, ali ga je on, ne drei se svih povijesnih injenica (esencijalno, radi se o moralno dvojbenom provincijalnom dogaaju-ubojstvu lokalnoga tiranina na prijetvorno-muki nain), pjesniki toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinani sluaj uzdie do ope, univerzalne ideje, misli-vodilje cijeloga naeg preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde.
Ivan Maurani, spomenik na zagrebakom Zrinjevcu, rad Rudolfa Valdeca iz 1911. godine


Djela
Njemako-ilirski slovar (1842.)
Osman (dopuna XIV. i XV. pjevanje 1844.)
Smrt Smail-age engia (1846.)

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.