Banner
Point d.o.o.

Stojan Dimitrijevi

Stojan Dimitrijevi
Rođen: 11.08.1928.
(Horgo, Subotica, SRB)
Umro: 13.12.1981.
Opis:Arheolog
Izvor:http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2010/stojan-dimitrijevic/

Prof.dr.sc.Stojan Dimitrijevi, arheolog, sveuilini profesor.
Roen u Horgou (Subotica, Vojvodina) 11. kolovoza 1928.
Nako smrti oca u ranom djetinjstvu s majkom se vraa u Vinkovce u njen rodni grad.
Tu zavrava osnovnu kolu i gimnaziju 1947. godine.
Kao uenik uivao je skljupljati rimske novie i keramiku po vinkovakim vrtovima u sreditu grada.
Priao mi je da ih je poslije ljetnih pljuskova bilo najvie, a duplikate je razmjenjivao s ujakom kiparom Vanjom Radauom.
Studira arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1947. do 1952. godine.
Jo za studiranja preuzima odgovorna iskapanja 1951. za Muzej Brodskog Posavlja na povijesnom lokalitetu Klokoevik, to e mu kasnije mnogo znaiti u znanstvenom napredovanju.
Diplomirao je 1952. godine na rezultatima vlastitog istraivanja, nakon vojske postaje asistentom na Katedri za Arheologiju, doktorsku tezu brani 1959. na temu: Problem neolita i eneolita u Slavoniji i Srijemu.

Od 1956. stalno odlazi na teren na prapovijesne lokalitete po cijeloj Hrvatskoj i tadanjoj Jugoslaviji, a rezultat njegova rada je karta povijesnih lokaliteta u sjevernoj Hrvatskoj.
Godine 1962/3. boravi u Njemakoj na specijalizaciji u Heidelbergu kao korisnik Humboldtove stipendije.
Tu surauje s Vladimirom Milojiem, tada najpoznatijim prapovijesniarom Europe a nakon habilitacije vraa se u Zagreb na matini fakultet i u asopisu Opvscvla Archaeologica 5 objavljuje znanstveni rad Problem neolita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugoslaviji.
Jo kao asistent postaje najboljim poznavateljem muzejskih zbirki sa razliitih prapovijesnih lokaliteta kao to su Samatovac, Vuedol, Sarva, Bapska.
Dvadesetak godina sa svojim studentima dr.
Stojan Dimitrijevi vri arheoloka istraivanja prapovijesnog tela na prostoru Vinkovaca i to je za sada najopsenije prapovijesno istraivanje u Hrvatskoj.
Sudjelovao je u pisanju opsene sinteze Prapovijesti jugoslavenskih zemalja.
Svojim je znanstvenim radom utvrdio apsolutni i relativno-kronoloki okvir razliitih kultura u Hrvatskoj, pri emu je prvi definirao tri kulturne pojave: sopotsku, lasinjsku i vinkovaku kulturu. Znao je govoriti za vrijeme arheolokih istraivanja prije gradnje hotela Slavonija da bi se gradu vie isplatilo ulagati u arheologiju nego u tadanji vinkovaki Dinamo.
Profesor Dimitrijevi je napisao veliki broj znanstvenih rasprava o starevakoj, sopotsko-lenelskoj, vuedolskoj, lasinjskoj, i vinkovakoj kulturi, (Sopotsko-Lenelska kultura, Filozofski fakultet, Zagreb 1968.).

Bio je primjer utjelovljenja predanog istraivaa, vrsnog predavaa i sjajnog pedagoga.

Umro je iznenada u Zagrebu, u zoru 13. prosinca 1981. godine, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u Vinkovcima.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.