Banner
Point d.o.o.

Matija Petar Katani

Matija Petar Katani
Rođen: 12.08.1750.
(Valpovo, HRV)
Umro: 25.05.1825.
Opis:Hrvatski knjievnik i latinist, sveuilini profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjinik
Izvor:Wikipedia; Znameniti i zasluni Hrvati od 925-1925; str 128

Matija Petar Katani (Valpovo, 12. kolovoza 1750. - Budim, 24. svibnja 1825.), hrvatski knjievnik i latinist, sveuilini profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjiniki kustos.

Pjesnik, historiograf, arheolog, sveuilini profesor arheologije i numizmatike, kustos knjinice, prvi prevoditelj Svetog pisma na hrvatski jezik.
Pie na latinskom i hrvatskom.
Utjecao na ideologiju iliraca shvaanjem da su Juni Slaveni autohtoni na Balkanu.

Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlad uao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Peti. Na potonjem je sveuilitu predavao arheologiju. Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik. Prijevod je objavljen 1831. prvi put.

Katani je u knjievnosti bio predstavnik kasnog pseudoklasinog pjesnitva.
Hvalospjeve pie po ugledu na Horacija, a pastirske pjesme po ugledu na grko i rimsko bukolsko pjesnitvo.
Njegove prigodniarske latinske pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791.), pokazuju da je bio temeljito klasiki obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.

Bivajui izvrstnim poznavateljem klasine grke i rimske knjievnosti, pokuavao je unijeti u jezik i latinske metrike oblike, odnosno stvoriti umjetnike pjesme prema latinskim uzorima.
U raspravi Kratka biljeka o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791.) dao je nekoliko zanimljivih metrikih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavi izvrsno poznavanje grke i rimske mitologije i knjievnosti.
U svojoj drugoj knjievnoteorijskoj raspravi, pod naslovom Knjiica o ilirskom pjesnitvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817.) prvi razmatra hrvatsku knjievnost s estetikog stajalita.

Tvorac je prve arheoloke rasprave u Hrvata, Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronaen kod Osijeka.

Smatra ga se dijelom budimskog kruga hrvatskih franjevakih pisaca, zajedno sa Marijanom Jaiem, Mihovilom Radniem, Lovrom Brauljeviem, Grgurom evapoviem, Grgurom Petaliem, Emerikom Paviem, Stjepanom Vilovim i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeu.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.