Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić
Rođen: 23.01.1857. Wikipedia
(Volosko, HRV)
Umro: 18.12.1936.
Mjesto djelovanja:Zagreb, Osijek, Bakar
Opis:Seizmolog
Jezik:hrv
Izvor:Memorijalne prostorije Andrije Mohorovičića

Andrija Mohorovičić rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije, u Hrvatskoj. Otac mu Andrija potječe iz Rukavca u Istri. Bio je po zanimanju kovač sidara. Majka Marija Poščić rodom je iz Opatije. Umrla je ubrzo nakon Andrijinog rođenja.
Osnovnu je školu završio u Voloskom. Gimnaziju je polazio u Rijeci, gdje je 1875. položio i ispit zrelosti s odlikom.
U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski.
Kasnije je naučio i njemački, češki, te latinski i starogrčki.

U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine.
Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fizičar.
Kao student u Pragu bio je tajnik Društva hrvatskih studenata »Hrvat«.
Nakon završenog studija predavao je kao namjesni učitelj na gimnaziji u Zagrebu (1879–1880.). Poslije toga premješten je na realku u Osijeku.
Od 1. studenoga 1882. premješten je na nautičku školu u Bakru na svoje traženje.
U Bakru je službovao kao pravi učitelj i predavao matematiku, fiziku i meteorologiju.
Godine 1886. dodjeljuje mu se naslov profesora srednjih učilišta.

U Bakru se 1883. oženio Silvijom Vernić, s kojom je imao četiri sina – Andriju, Ivana, Stjepana i Franju.
Za vrijeme boravka u Bakru Mohorovičić je prvi put došao u dodir s meteorologijom, koju je predavao na nautičkoj školi, te se počeo dublje zanimati za tu znanost.
Osnovao je 1887. godine pri školi i meteorološku postaju i održavao redovita meteorološka mjerenja.
Uz to je proučavao probleme gibanja zraka i oblaka.
Sam je konstruirao nefoskop, instrument za određivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radeći u Bakru uspio je objaviti desetak radova.
U Bakru je na nautičkoj školi ostao do 1891. godine, kada na vlastito traženje biva premješten na kraljevsku realku i s njom spojenu višu trgovačku školu u Zagrebu, na Griču br. 3.
Od 1. siječnja 1892. godine postaje upravitelj Meteorologijskog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te škole.
Ovdje se u početku bavio znanstvenim i stručnim radom u meteorologiji, a nakon 1901. posvetio se gotovo isključivo seizmologiji, te se danas ubraja među najveće svjetske seizmologe.

Godine 1893. promoviran je za doktora filozofije na osnovi disertacije »O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru« na zagrebačkom Sveučilištu.
Nakon toga habilitira za privatnog docenta. Naslovni izvanredni profesor postaje 1910. g.
Od 1893. držao je na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavanja iz geofizike i astronomije, a od ak. god 1899/1900. predaje meteorologiju i klimatologiju na Kr. šumarskoj akademiji (2 sata predavanja i 1 sat vježbi) o čemu postoji sačuvana odluka.
Sve do 1900. držao je i predavanja na višoj trgovačkoj školi.
Od te je godine svake godine, na vlastitu molbu, a zbog prevelikog opsega posla na opservatoriju oslobađan od te nastave.
Član dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (današnji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi član.
Umirovljen je 1922. godine. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.