Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Andre Malraux

Andre Malraux
Rođen: 03.11.1901. Wikipedia
(Pariz, FR)
Umro: 23.11.1976.
Opis:Francuski pisac, pustolov i državnik
Jezik:francuski
Izvor:Wikipedia

André Malraux (Pariz, 3. studenog 1901. – Créteil, 23. studenog 1976.), francuski pisac, pustolov i državnik.

Malraux je rođen u Parizu 1901. godine. 1905. otac Ferdinad je napustio obitelj pa je Andrea odgajala majka Berthe (djevojačkog prezimena Lamy) koja je živjela sa svojom majkom i sestrom.
Otac mu se ponovno oženio i u drugom braku je imao dvojicu sinova.
1929. za vrijeme velike gospodarske krize počinio je samoubojstvo, a obojica sinova iz drugog braka su mu poginula u ratu.

Nakon završene škole André se počeo baviti prodajom rijetkih knjiga i umjetnina, zanimao se i za izdavački posao radeći kao urednik za Gastona Gallimarda, poznatog pariškog izdavača.
Pisao je članke o modernoj umjetnosti, a i sam se okušao u proznom stvaralaštvu uglavnom pod utjecajem njemačkog ekspresionizma i kubizma.
Studirao je orijentalne jezike u École des Langues Orientales, ali nije diplomirao.
Malraux je bio vrlo aktivan u mondenom pariškom društvu i stekao je neke utjecajne prijatelje.
Inače, još od djetinjstva je patio od facijalnih tikova za koje se smatra da su posljedica Touretteovog sindroma.

U dobi od 21 godine se oženio Clarom Goldschmidt, bogatom njemačkom Židovkom, s kojom je imao kći Florence rođenu 1933. godine.
S Clarom je otputovao u Kambodžu kako bi se tamo bavio trgovinom umjetninama.

Malraux je volio mondeni i raskošan život, a zbog financijskih poteškoća, nakon što je lošim burzovnim ulaganjem 1923. izgubio ženino bogatstvo, odlučio se na pokušaj krađe umjetnina iz hrama Banteay Srei u Angkoru.
Planirao ih je prodati svojim poznanicima, bogatim pariškim kolekcionarima, no uhićen je i, od strane kolonijalnih vlasti, osuđen na tri godine zatvora.
Clara je angažirala utjecajne intelektualce: Aragona, Bretona, Mauriaca, Gidea i Jacoba koji su zahvaljujući svojim vezama postigli da mu kazna bude ublažena.
Pušten je nakon jedne godine, a iskustvo mu je poslužilo kao inspiracija za roman Kraljevski put iz 1930.

Nakon puštanja krajem 1924. nakratko je otišao u Francusku, a zatim se ponovno vratio u Indokinu gdje je većinu vremena provodio u Saigonu.
Kao novinar bio je vrlo kritičan spram kolonijalne vlasti; u svojim novinama L’Indochine enchaînée, koje su izlazile dva puta tjedno, izvještavao je o raznim slučajevima nepravde prema lokalnom stanovništvu. Ipak nije imao nikakvih kontakata s kineskim revolucionarima, komunistima, kao što se ponekad tvrdi, a jedino iskustvo s Kinom bili su kratki posjeti u Hong Kong i Macao.
Također je smatrao da je kolonijalistička civilizatorska misija opravdana i nije se bunio iz ideoloških razloga nego iz simpatija prema lokalnom stanovništvu.

1926. vratio se u Francusku i objavio svoj prvi roman Iskušenje Zapada.
Nakon njega su slijedili Osvajači (1928.), Kraljevski put (1930.) i Život ljudski (1933.) za koji je te godine dobio prestižnu nagradu Goncourt.
Malraux je bio pod utjecajem Dostojevskog, Nietzschea i Spenglera, a u njegovim radovima su prisutne egzistencijalističke teme o ljudskoj slobodi, određivanju vlastitog života i njegovoj apsurdnosti.
Tridesetih je sudjelovao u arheološkim ekspedicijama u Iran i Afganistan.

Od 1933. se više politički aktivirao; upozoravao je na opasnosti od nacizma i fašizma.
1934. je otputovao u Berlin kako bi pokušao srediti oslobađanje vođa KPD-a, Georgija Dimitrova i Ernsta Thälmanna.
Iste godine je sudjelovao na Kongresu sovjetskih pisaca; tada je upoznao Staljina (godinu dana ranije je upoznao Trockog).
1935. je zajedno s Louisom Aragonom osnovao Međunarodnu udrugu pisaca za obranu kulture.
Tijekom tridesetih je bio blizak s komunistima iako je sam bio prvenstveno humanist i socijalni aktivist, a ne profesionalni revolucionar, te se nije strogo priklanjao njihovim idejama klasne borbe i partijske discipline.
S komunistima se rastao 1939. nakon potpisivanja pakta između SSSR-a i Trećeg Reicha.

Početkom Španjolskog građanskog rata, 1936. godine, priključio se republikanskoj strani.
Sudjelovao je

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.