Ante Starevi

Ante Starevi
Rođen: 23.05.1823.
(itnik, Gospi, HR)
Umro: 28.02.1896.
Opis:Hrvatski politiar, publicist, knjievnik
Izvor:Wikipedia

Ante Starevi (itnik, Gospi, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljae 1896.), hrvatski politiar, publicist, knjievnik.

Pored politikih aktivnosti bavio se povijeu, filologijom, knjievnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i politikom satirom (Pisma magjarolacah).
Danas se esto naziva Ocem Domovine. U jesen 1845. godine zavrava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenite u Senj, a otamo u Petu na studij teologije. Godine 1846. je dobio poasnu titulu doktora filozofije u Peti.
Tada odluuje ne posvetiti se sveenikom pozivu ve borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku.
Nakon neuspjelog pokuaja da dobije mjesto predavaa na Zagrebakom Sveuilitu i Beogradskom Univerzitetu radi u odvjetnikom uredu g. rama sve do 1861. godine.
Naime, te je godine izabran za velikog biljenika Rijeke upanije. Iste godine izabran je u Hrvatski sabor kao zastupnik kotara Hreljin-Grobnik, ali je 1862. godine suspendiran i kao protivnik reima osuen na mjesec dana zatvora.
Za zastupnika u Hrvatskom saboru bit e biran i 1865. kao zastupnik iz zagrebakog petog kotara, pa 1871., i 1878. godine kao zastupnik iz Rijeke.

U Hrvatskom saboru je bio najgorljiviji zagovornik hrvatske neovisnosti odluno se protivei bilo kakvim upravnim i dravnim vezama Hrvatske s Austrijom i Maarskom, gradei tako temelje za osnivanje Stranke prava, koju je 1861. godine osnovao s Eugenom Kvaternikom.
Od prvih svojih zapisa iz 1861. godine pa do zadnjeg svog govora Ante Starevi je punih 30 godina neumorno dokazivao kako je glavna i najprea stvar osloboditi se austrijskog suanjstva i da za hrvatski narod nema ivota ni sretnije budunosti dok bude pod Austriom-Madjarijom.
Dosljedno je zauzimao krajnje neprijateljski stav prema umiljotini koja se zove Austrija; u kojoj su se vlade i vladari... urotili protiv narodima.
Najveim neprijateljima hrvatskog naroda Starevi je smatrao Habsburku dinastiju.

Godine 1863. Starevi je utamnien, a nakon izlaska iz zatvora ponovo se zapoljava u ramovom uredu do listopada 1871. godine.
Nakon Kvaternikovog ustanka u Rakovici ponovno je utamnien, a Stranka Prava rasputena.
Godine 1878. nanovo je izabran za zastupnika u hrvatskom Saboru, ijim je zastupnikom bio sve do svoje smrti 1896. godine. Starevia su godinama klerikalci napadali kao buntovnika, neznaboca, anitkersta, koji rui sve naredbe Boga, ljudi i crkve.
To dolazi otuda to u drugoj polovici 19. stoljea nitko nije tako otro i argumentirano ustrajavao protiv negativne uloge klera u nacionalnom i politikom ivotu Hrvatske kao to je to inio Ante Starevi.
Tri su glavna uzroka Starevievu anitklerikalizmu: to je crkva kulturno unazaivala narod; to je sluila tuinskim ugnjetaima Hrvatske i to se razliitost vjerske pripadnosti zloupotrebljavala za irenje nacionalog razdora.
Prema Stareviu sjeme razdora bacie Isusovci i Austrija (Djela III, str. 214).
A u puku zapadne crkve, gde potie togod dobra i potena, to preesto dolazi samo otuda, to on ne slua i ne sledi popa (Djela III, str. 216).

U Habsburkoj monarhiji vidio je neprijatelja hrvatskog naroda.
Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i slubu tuincima.
Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda da sam sobom upravlja i da suverenitet proizlazi iz nacije, naroda, a ne iz vladarske veliine postavljene toboe milou i voljom Bojom.
Bog i Hrvati bio je sukus Starevieve politike ideje.
Pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju politikog ivota.
U politici se oslanjao na graanske slojeve, imunije seljatvo i inteligenciju.
U drugoj polovici 19. stoljea Starevi je bio najuporniji i najdosljedniji pobornik demokratskih narodnih prava i politikih sloboda.
Vjerujui u narodno jedinstvo Junih Slavena neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestirati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajui sva

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.