Banner
Point d.o.o.

Zvonimir Bajsi

Zvonimir Bajsi
Rođen: 19.10.1925.
(Zagreb, HRV)
Umro: 11.08.1987.
Mjesto djelovanja:Zagreb
Opis:Hrvatski knjievnik, redatelj i prevoditelj
Jezik:hrvatski
Izvor:Wikipedia

Zvonimir Bajsi (Zagreb, 19. listopada 1925. - Zagreb, 11. kolovoza 1987.), hrvatski knjievnik, redatelj i prevoditelj.

Studirao je estetiku kod Jana Mukaovskog, na Karlovom Univerzitetu u Pragu.

Od 1950. do umirovljenja bio je redatelj Radio Zagreba.
Reirao je u kazalitima, na TV Zagreb i TV Ljubljana, te na vie inozemnih radio-postaja.
Autor je velikog broja radiodrama (neke tiskane u knjizi Lice iza stakla i druge drame), te niza scenarija za TV dramske serije, kazalinih komada, eseja i pria za djecu.
Nagraivan je u zemlji i na meunarodnim festivalima radiodrame (Prix Italia, Ondas, Prix Futura).

Najvei opus Zvonimira Bajsia, pripada radiju.
Zvonimir Bajsi je iza sebe ostavio preko 250 radio-dramskih ostvarenja, te je najnagraivaniji hrvatski radijski autor u zemlji i inozemstvu.
U njegovoj radijskoj reiji premijerno se izvode dramski tekstovi Antuna oljana, Ivana Slamniga i drugih hrvatskih pisaca, kao i prva javna izvoenja Becketta i Ionesca na ovim prostorima.
Za mnogobrojne radio-dramske reije, Zvonimir Bajsi je dobitnik nagrada na festivalima u zemlji i svijetu, pa je tako i posljednja reija, ovjek koji je spasio Nizozemsku (A.oljan), osvojila je 1985. godine Prix Futuru u Berlinu.
Njegovi vlastiti radio-dramski tekstovi, osim na Radio-Zagrebu, su izvedeni i prevedeni na preko 20 znaajnih svjetskih radijskih postaja, na kojima je esto i sam gostovao kao reiser.

Ono po emu e Zvonimir Bajsi zauvijek ostati upamen jest njegov osebujni opus dokumentarne radio-drame, tj. feature-a.
U tom djelu opusa, Bajsi se udaljava od autorskog dramskog teksta, te ga pie dokumentarnim zvukom.
Bajsi je 1968. autor prvog feature-a u nas, tada jo eksperimentalne dokumentarno-dramske radijske forme, pod simbolikim nazivom Zbogom.
Svaki slijedei feature (Ad Libitum, Imam bebu koja govori, Maratonac i dr.), odvodio ga je u daljna istraivanja dramaturgije zvuka.
Osim desetaka domaih nagrada, svojim radom impresionirao je svijet, postao rodonaelnikom specifine zagrebake kole feature-a, te je na festivalima kao to su Prix Italia, Ondas, te Prix Futura u vie navrata nagraivan glavnim nagradama.
Bajsievi feature-i, adaptirani i emitirani na nekoliko svjetskih jezika, te uvrteni u Antologiju 30 godina svjetskog feature-a European Broadcasting Uniona, postali su dio obavezne literature. Prako proljee 1984. (u suradnji s tonmajstorom M.Jurjeviem) , posljednji je i najimpresivniji feature, Zvonimira Bajsia, u kojem kroz prividnu kroniku istoimenog glazbenog festivala u Pragu, govori o kulturi kao mogunosti otpora.
Unato ogromnom inozemnom uspjehu, iza Prakog proljea 1984., Bajsieve svojevrsne radijske i ljudske oporuke, naalost ostaje gorki trag.
Autor nije doivio premijeru Prakog proljea 1984 na svom Radio-Zagrebu, nego je prvi puta izvedena na tadanjem Omladinskom radiju, dananjoj Stojedinici, i to tek posthumno.

Danas, jedan od velikih studija HTV-a, nosi ime Zvonimira Bajsia.
Bajsi je bio lan redateljsko scenaristike ekipe koja je dokumentarno-igranim filmom Ovdje Radio Zagreb (15.5.1956.) oznaila poetak jugoslavenske televizije.
Reirao je i nekoliko televizijskih filmova i serija, od kojih je veliku popularnost stekla Sumorna jesen (1970.), prema njegovoj adaptaciji teksta Ivana ibla, u glavnim ulogama su nastupili Zvonimir rnko i Sven Lasta.

Za reiju Sumorne jeseni i tv filma Sumrak (po Babelju), Bajsi je dobio dvije Nagrade grada Zagreba.
Reirao je i u kazalitima (Samuel Beckett: Posljednja Krappova vrpca, Ugarci, Fjodor Dostojevski Demoni, Ivo Vojnovi Makarate ispod kuplja i dr.), a u vie navrata na scenu su postavljeni i njegovi dramski tekstovi (Gle, kako dan lijepo poinje, Prijatelji Varalice i dr.) .

Prevodio je pjesme J.Pre`verta, J.Wolkera, J.Ortena i S.K. Neumanna, te zajedno sa Zvonimirom Golobom, poeziju dalekih naroda (Amuleti 1951.).
Za djecu je pisao pod pseudonim

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.