Banner
Digitalna knjižnica

Oskar Piškorić

Oskar Piškorić
Rođen: 19.11.1909. Wikipedia
(Đurđevac, HRV)
Umro: 19.04.1998.
Opis:Šumarski stručnjak
Jezik:hrv
Izvor:http://sumlist.sumari.hr/gootxt.asp?id=199803&s=74&s2=78

Oskar Piškorić rođen je u Đurđevcu 29. studenoga 1909. godine.
Otac mu je bio vinogradar na Đurđevačkim peskima, Đurđevačke imovne općine.
Pučku je školu završio u rodnom Đurđevcu 1920., a gimnaziju u Koprivnici, maturiravši 1928.
godine.
Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, apsolvirao je listopada 1932. godine.
Nakon diplome kraće vrijeme (1933.) radi kao korektor u dnevniku
Hrvatska straža i kao pisar-nadničar u Sudu za ograničavanje državnih šuma sa sjedištem u Prizrenu (Kosovo).
Krajem 1933. godine kao šumarski vježbenik kod Kotarskog načelstva u Zagrebu uvodi se u rad pod mentorstvom kotarskog šumarskog referenta Ive Ceovića, dipl. inž. šum.
Od rujna do kraja 1934. radio je pri Kotarskom načelstvu u Vrbovskom, kada je iz službe otpušten zbog vojne obveze.
Početkom 1935. godine imenovanje šumarskim vježbenikom u Upravi šuma Čajniče, Direkcije šuma Sarajevo.
Iste godine položio je državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva.
Sredinom 1936. godine prima dužnost v. d. šefa Šumske uprave u Višegradu (B i H), gdje obavlja i poslove kotarskog šumarskog referenta.

Osnivanjem Banovine Hrvatske (1939) imenovanje kotarskim referentom u Vrbovskom.
Početkom 1941. godine prelazi Banskoj upravi u Zagreb, obnašajući dužnost tajnika HŠD.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata radio je u Ministarstvu šumarstva.

U lipnju 1945. postavljenje za šumarskog referenta kotarskog NOO Pazin, zaduženog za središnji dio Istre, od Ćićarije do mora u Rovinju. 1947. godine preuzima referadu za uzgajanje šuma i pošumljavanje pri Povjerenstvu za šumarstvo ONOO za Istru u Labinu.
Iste godine preuzima dužnost u referadi za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, a 1950. godine nastavlja s istim radom u Povjerenstvu za šumarstvo Oblasnog NO za Dalmaciju.

Od 1950. do 1968. godine profesor je šumarstva ponajprije u Šumarskoj školi za krš u Splitu (do
1963.), a zatim u Šumarskoj školi Karlovac.
Od 1968. godine do umirovljenja31. listopada 1973. godine radio je u Republičkom zavodu za zaštitu prirode u Zagrebu.

Podaci pokazuju da je najduže obnašao nastavničku dužnost - 18 godina.
Odgajao je i obrazovao 18 generacija učenika, budućih šumarskih tehničara.
Kao glavne predmete predavao je pošumljavanje melioraciju krša, uzgajanje šuma, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo, a uz to još nekoliko predmeta.
Napisao je i 10 skripti, koje su pohranjene u HŠD, a neke i u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu.
U Splitu je bio višegodišnji član Školskog savjeta šumarske škole, član Odbora Društva nastavnika stručnih škola i član Upravnog odbora Društva ˝Marjan˝.

Od posebnog je značenja rad Oskara Piškorića u HŠD.
Od 1941. do 1945. bio je tajnik društva, a kasnije i tajnik Šumarskog kluba DIT Split.
Od 1942. do 1944. godine bio je tehnički urednik Šumarskoga lista, a 1958. član je uredništva Zbornika DIT-a Split za šumarstvo.
U 1976. ponovno preuzima dužnost tehničkog urednika Šumarskoga lista d uključivo 1986. godine.
Od 1976. član je uredništva Šumarskog lista za povijest šumarstva i publicistiku.
Član je uredništva jubilarnih izdanja HŠD ˝Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976 kroz stranice Šumarskog lista˝ (1976) i ˝Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996˝ (1996), u kojima je objavio nekoliko vrijednih priloga.
Redovito je posjećivao ˝Šumarske četvrtke˝.

Uređivao je i životopise šumarnika u Hrvatskom biografskom leksikonu Hrvatskog leksikografskog zavoda ˝Miroslav Krleža˝ u Zagrebu (od 1980. godine).

Surađivao je u Hrvatskom šumarskom životopisnim leksikonu Tutiz leksike Zagreb (A-F, 1. knjiga,
1996.), a kasnije je savjetima pomogao da leksikon bude potpuniji i kvalitetniji.

Spisateljski rad Oskara Piškorića opširan je, što pokazuje iskaz samostalnih publikacija i publikacija
u kojima su objavljivani njegovi radovi.
Više od pola stoljeća bio je kroničar i popularizator hrvatskog šumarstva, te tako, za povijest sačuvao mnoge podatke o hrvatskim šumarnicima, šu

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.