Banner
Point d.o.o.

Stevan Sremac

Stevan Sremac
Rođen: 11.11.1855.
(Senta, SRB)
Umro: 12.08.1906.
Mjesto djelovanja:Beograd
Opis:Srpski prozaist
Jezik:srp
Izvor:Wikipedia

Stevan Sremac (Senta, 1855. - Sokobanja, 1906.), srbijanski prozaist.

Nakon studija jezika i istorije na Beogradskom univerzitetu radio je kao srednjokolski profesor u Pirotu, Niu i Beogradu.
Kao ve istaknuti pisac u naponu snage izabran je za lana Srpske kraljevske akademije (budua SANU), no uskoro umire od infekcije.
Ondanja javnost je ispratila Stevana Sremca uz dune poasti, kao jednoga od najostvarenijih srpskih pripovjedaa realistikoga smjera.

Glavna Sremeva djela su romani (ili, opsenije pripovijetke koje su obimom nadrasle anr) Ivkova slava, 1895., Pop ira i pop Spira, 1898., i Zona Zamfirova, 1903., te niz pripovijesti meu kojima se istiu Vukadin, Limunacija na selu, ia Jordan i dr.
Svoja djela objavljivao ih je izmeu ostalih i u knjievnom asopisu Zora iz Mostara.
Konzervativnoga svjetonazora, rojalist i nacionalist u politici, privrenik patrijarhalnih vrijednosti - Sremac je bio zdravohumorni temperament, ovjek koji je prihvatao stvarnost kakva jest.
Satirik, no ne gorak i jedak; realistiki opisiva, no ne i balzakovski analitik; humorni pripovjeda blagonaklonoga stava spram tursko-orijentalne batine, no bez eleginosti i sjete, Sremac je mahsuz zdravi i jedri majstor svakodnevnoga, dobar opaa ivotnih trivijalnosti i pitoresknosti.
Opim je mjestom postala tvrdnja da je Stevan Sremac jedini opisao tri regionalna tipa srpskog drutva: beogradsko-varoki, vojvoansko-banatski i junosrbijansko-niki.
Rjee se spominju ostale znaajke njegovog stvaralatva: Sremac nije ni pjesnik iezle prolosti ni naturalistiki drutveni kritiar savremenosti; on nije ni tvorac osobnosti problematiziranog unutranjeg ivota, niti razglobitelj uzlova meuljudskih odnosa.
Njegova snaga je u prihvaanju burlesknosti, na nioj razini i banalnosti svakodnevnosti ljudske opstojnosti, te, na paradoksalan nain, proslavljanju i posveivanju obinih i neznatnih sudbina.
Dok su u Popu iri i popu Spiri, pripovijetci koja je postala roman, na dobroduan nain ismijani srpski pravoslavni popovi (sam Sremac je bio vjernik, i njegova satira nije una ni maliciozna), u Zoni Zamfirovoj evocirana je atmosfera srbijanskog orijenta; roman je ivotan i zbog pieve znalake upotrebe torlakoga narjeja u dijalozima, a velik je uspjeh poluila i moderna ekranizacija.
Izgleda da su srpski reiseri pronali pravi mali rudnik u Sremevim djelima to odiu orijentalnom aromom, tako da je reiser Zdravko otra 2005. snimio i ekranizaciju Sremeve pripovijesti Ivkova slava.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.