Banner
Point d.o.o.

O. Rafo Barii

O. Rafo Barii
Rođen: 24.06.1796.
(Oevija kod Visokog, BIH)
Umro: 14.08.1863.
Opis:Biskup azotski i apostolski vikar za Bosnu i Hercegovinu
Izvor:Znameniti i zasluni Hrvati od 925-1925; str 19

Biskup azolski i apostolski vikar za Bosnu i Hercegovinu od 1832.1846., a od 1846.1863. za samu Hercegovinu.
Rodio se je 24.VI.1796. u selu Oeviji kod Visokoga u Bosni.
Poetne je kole izuio u samostanu sutjeskom.
God. 1817. stupio je u franjevaki red i dobio ime Rafael.
God. 1818. otiao je u Turin na ope franjevako uilite.
Tu je svrio filozofiju i teologiju te 1821. i 1823. poloio profesorski ispit.
Filozofiju je predavao neko vrijeme u Turinu, a teologiju u Bolonji.
Radi nestaice sveenstva vratio se u Bosnu 1827. te je upnikovao u Zoviku.
Po smrti biskupa fra Augustina Miletia posta biskupom i papin, vikarom za Bosnu i Hercegovinu i posveen je g. 1832.
Bio ovjek neobine energijo, nedokuive portvovnosti i talenta.
U Mostaru se odluno drao prema Oli pai Rizvanbegoviu (1846.1849.) i god. 1855. prema sultanovom izaslanstvu.
Neumoljiv j,e god. 1857.58. u parbi s Edhem paom.
Njemu se mora zahvaliti, da je pao ljubuki mudir Oli beg Kapetanovi.
On je digao iz Mostara austrijskoga vicekonsula Dubrovia, jer je bio nepravedan prema katolicima.
On je uz diplomatsku pomo Ali pae Rizvanbegovia postigao, da se u Mostaru podigla biskupija i zasebna hercegovaka franjevaka provincija.
Njegovim se nastojanjem broj katolikih upa od godine 1845. do 1863. podvostruio.
Imao je i mana.
Kako biskup mislio je, da samo on ima stanovita prava, i da ih kler nema.
Zbog toga doe u sukob s bosanskim Franjevcima ve 1834.
Radi toga ga sv. stolica osudi, pak je s toga izbivao (1841.1846.) iz Bosne.
Napokon se odree (1846.) apostolskog vikarijata u Bosni, a nato je imenovan apost. vikarom u Hercegovini.
Kako se je Barii drao prema ilirskom pokretu, izgleda, da jo nije rasieno.
Napisao je: Obrana pravovjernoga i pravoslavnoga rimokatolikoga sveteuika i naroda u Hercegovini (Dubrovnik 1853.), kao odgovor na pamflet Ivana Frana Jukia u Srpskodalmatinskom magazinu (Dubrovnik 1851.).
Umro je od kapi 14.VIII. 1863. na irokom Brijegu.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.