Banner
Point d.o.o.

Ćiril Iveković

Ćiril Iveković
Rođen: 01.06.1864. Wikipedia
(Klanjec, HRV)
Umro: 16.08.1933.
Opis:Arhitekt
Izvor:Znameniti i zaslužni Hrvati od 925-1925; str 115

Rodio se 1.VI. 1864. u Klanjcu.
Osn. školu polazio je u Klanjcu, a real. gim. u Varaždinu i Zagrebu.
Višu obrt. školu pohađao je u Beču.
Povrativši se u Zagreb dodijeljen je arh. Bolle-u.
Među ostalim vodio je ovdje gradnju unijatske crkve
te klesarske radnje kod restauracije prvostolne crkve.
G. 1885./86. bio je učiteljem klesarstva na obrtnoj školi u Zagrebu.
G. 1886./89. studirao je na »Akad. likov. umjetnosti« u Beču i radio kod glasovitih arhitekata Helmera i Fellnera.
G. 1889./90. izradio je kod prof.
Hasenauera detaljne nacrte za dvorišno pročelje car. dvora i za stubište dvor. povjesno umjet, muzeja u Beču.
Došavši g. 1890. u Sarajevo stupi u službu bos. herc. zem. vlade, gdje je među ostalim obnovio Alipašinu džamiju, izgradio mirovinsku zakladu, vijećnicu u Brčkom, uredio park u Ilidžama i t. d.
Glasovita sarajevska vijećnica njegovo je djelo (1893.—96.).
G. 1896. arhitekt kod c. kr. namjesništva u Dalmaciji, te se dao na studij naših gradj. starina.
Izgradio je mnoge crkve u Dalmaciji, naročito stol. crkvu u Kotoru.
Potpunoma je restaurirao crkvu sv.
Krševana i stol. crkvu u Zadru.
Poradi svojih nauč. radova u »Bulletino dalmatico« i »Staro-hrv. prosvjeti« bude 1899. izabran dopisnikom »Centralno komisije za uščuvanje spomenika« i »C. kr.
arheol. instituta« u Beču.
Mnogo je mara posvećivao iskopinama u Asseri.ii, Duklji kraj Podgoriee u Crnoj Gori, Burnumu, Bribiru i čitluku.
Kezultate svojih iskapanja publicirao je u bečkim nauč. časopisima, a referat o iskopinama u Duklji izdala je bečka Akad. znanosti g. 1913.
U svojoj privatnoj praksi izgradio je medu ostalim i kapelicu sv.Stošije u stol. crkvi u Zadru.
Napisao je i dva romana: »Povjest jednog individua« (1906.) i »Mučenica« (1907.) te dramu: »Finiš regni« (1904.).
Na arhit. kongresu u Beču god. 1908. držao je predavanje »Die Entwicklung der Mittelalterlichen Baukunst in Dalmatien« (štampano g. 1910.).
Počeo je izdavati djelo: »Dalmatiens Architektur und Plastik«, ali je svjetski rat prekinuo svaki dalnji rad.
Poslije prevrata preselio se u Zagreb te bude 1920. imenovan javnim red. profesorom tehničke visoke škole u Zagrebu za arhitekturu srednjega vijeka.
G. 1922. izabran je redovnim članom »Jugosl.
Akademije«.
Kao član stručnjak histor. sekcije »Braće hrv.Zmaja« razvija znatnu kult. djelatnost te je najbolji poznavaoc naše stare građevne umjetnosti.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.