iril Ivekovi

iril Ivekovi
Rođen: 01.06.1864.
(Klanjec, HRV)
Umro: 16.08.1933.
Opis:Arhitekt
Izvor:Znameniti i zasluni Hrvati od 925-1925; str 115

Rodio se 1.VI. 1864. u Klanjcu.
Osn. kolu polazio je u Klanjcu, a real. gim. u Varadinu i Zagrebu.
Viu obrt. kolu pohaao je u Beu.
Povrativi se u Zagreb dodijeljen je arh. Bolle-u.
Meu ostalim vodio je ovdje gradnju unijatske crkve
te klesarske radnje kod restauracije prvostolne crkve.
G. 1885./86. bio je uiteljem klesarstva na obrtnoj koli u Zagrebu.
G. 1886./89. studirao je na Akad. likov. umjetnosti u Beu i radio kod glasovitih arhitekata Helmera i Fellnera.
G. 1889./90. izradio je kod prof.
Hasenauera detaljne nacrte za dvorino proelje car. dvora i za stubite dvor. povjesno umjet, muzeja u Beu.
Doavi g. 1890. u Sarajevo stupi u slubu bos. herc. zem. vlade, gdje je meu ostalim obnovio Alipainu damiju, izgradio mirovinsku zakladu, vijenicu u Brkom, uredio park u Ilidama i t. d.
Glasovita sarajevska vijenica njegovo je djelo (1893.96.).
G. 1896. arhitekt kod c. kr. namjesnitva u Dalmaciji, te se dao na studij naih gradj. starina.
Izgradio je mnoge crkve u Dalmaciji, naroito stol. crkvu u Kotoru.
Potpunoma je restaurirao crkvu sv.
Krevana i stol. crkvu u Zadru.
Poradi svojih nau. radova u Bulletino dalmatico i Staro-hrv. prosvjeti bude 1899. izabran dopisnikom Centralno komisije za uuvanje spomenika i C. kr.
arheol. instituta u Beu.
Mnogo je mara posveivao iskopinama u Asseri.ii, Duklji kraj Podgoriee u Crnoj Gori, Burnumu, Bribiru i itluku.
Kezultate svojih iskapanja publicirao je u bekim nau. asopisima, a referat o iskopinama u Duklji izdala je beka Akad. znanosti g. 1913.
U svojoj privatnoj praksi izgradio je medu ostalim i kapelicu sv.Stoije u stol. crkvi u Zadru.
Napisao je i dva romana: Povjest jednog individua (1906.) i Muenica (1907.) te dramu: Fini regni (1904.).
Na arhit. kongresu u Beu god. 1908. drao je predavanje Die Entwicklung der Mittelalterlichen Baukunst in Dalmatien (tampano g. 1910.).
Poeo je izdavati djelo: Dalmatiens Architektur und Plastik, ali je svjetski rat prekinuo svaki dalnji rad.
Poslije prevrata preselio se u Zagreb te bude 1920. imenovan javnim red. profesorom tehnike visoke kole u Zagrebu za arhitekturu srednjega vijeka.
G. 1922. izabran je redovnim lanom Jugosl.
Akademije.
Kao lan strunjak histor. sekcije Brae hrv.Zmaja razvija znatnu kult. djelatnost te je najbolji poznavaoc nae stare graevne umjetnosti.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.