Banner
Point d.o.o.

Andrija Mohorovii

Andrija Mohorovii
Rođen: 23.01.1857. Wikipedia
(Volosko, HRV)
Umro: 18.12.1936.
Mjesto djelovanja:Zagreb, Osijek, Bakar
Opis:Seizmolog
Jezik:hrv
Izvor:Memorijalne prostorije Andrije Mohoroviia

Andrija Mohorovii roen je 23. sijenja 1857. u Voloskom kraj Opatije, u Hrvatskoj. Otac mu Andrija potjee iz Rukavca u Istri. Bio je po zanimanju kova sidara. Majka Marija Poi rodom je iz Opatije. Umrla je ubrzo nakon Andrijinog roenja.
Osnovnu je kolu zavrio u Voloskom. Gimnaziju je polazio u Rijeci, gdje je 1875. poloio i ispit zrelosti s odlikom.
U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski.
Kasnije je nauio i njemaki, eki, te latinski i starogrki.

U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine.
Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fiziar.
Kao student u Pragu bio je tajnik Drutva hrvatskih studenata Hrvat.
Nakon zavrenog studija predavao je kao namjesni uitelj na gimnaziji u Zagrebu (18791880.). Poslije toga premjeten je na realku u Osijeku.
Od 1. studenoga 1882. premjeten je na nautiku kolu u Bakru na svoje traenje.
U Bakru je slubovao kao pravi uitelj i predavao matematiku, fiziku i meteorologiju.
Godine 1886. dodjeljuje mu se naslov profesora srednjih uilita.

U Bakru se 1883. oenio Silvijom Verni, s kojom je imao etiri sina Andriju, Ivana, Stjepana i Franju.
Za vrijeme boravka u Bakru Mohorovii je prvi put doao u dodir s meteorologijom, koju je predavao na nautikoj koli, te se poeo dublje zanimati za tu znanost.
Osnovao je 1887. godine pri koli i meteoroloku postaju i odravao redovita meteoroloka mjerenja.
Uz to je prouavao probleme gibanja zraka i oblaka.
Sam je konstruirao nefoskop, instrument za odreivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radei u Bakru uspio je objaviti desetak radova.
U Bakru je na nautikoj koli ostao do 1891. godine, kada na vlastito traenje biva premjeten na kraljevsku realku i s njom spojenu viu trgovaku kolu u Zagrebu, na Griu br. 3.
Od 1. sijenja 1892. godine postaje upravitelj Meteorologijskog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te kole.
Ovdje se u poetku bavio znanstvenim i strunim radom u meteorologiji, a nakon 1901. posvetio se gotovo iskljuivo seizmologiji, te se danas ubraja meu najvee svjetske seizmologe.

Godine 1893. promoviran je za doktora filozofije na osnovi disertacije O opaanju oblaka, te o dnevnom i godinjem periodu oblaka u Bakru na zagrebakom Sveuilitu.
Nakon toga habilitira za privatnog docenta. Naslovni izvanredni profesor postaje 1910. g.
Od 1893. drao je na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavanja iz geofizike i astronomije, a od ak. god 1899/1900. predaje meteorologiju i klimatologiju na Kr. umarskoj akademiji (2 sata predavanja i 1 sat vjebi) o emu postoji sauvana odluka.
Sve do 1900. drao je i predavanja na vioj trgovakoj koli.
Od te je godine svake godine, na vlastitu molbu, a zbog prevelikog opsega posla na opservatoriju oslobaan od te nastave.
lan dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (dananji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi lan.
Umirovljen je 1922. godine. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.