Katalog autora

Anna Maria Ortese, prema mi�ljenju talijanske i me�unarodne kritike jedna od najve�ih talijanskih spisateljica, ro�ena je u Rimu 13. lipnja 1914., a umrla u Rapallu 9. o�ujka 1998. Kao knji�evnica postala je slavna svojim drugim djelom, zbirkom pripovijedaka Il mare non bagna Napoli, nagra�enom nagradom Viareggio 1953., kada je i objavljena; otada datiraju i spisatelji�ini problemi jer je zbog svoje kriti�nosti prema talijanskome intelektualnom i kulturnom svijetu godinama bila marginalizirana. Njezino se stvarala�tvo tek naknadnim uvidom po�elo cijeniti: vrijednost i dubina njezina djela uspore�ivane su s djelima Else Morante zbog sposobnosti ocrtavanja situacija koje su sadr�ajno bliske neorealisti�kom senzibilitetu, ali su stilski mnogo bli�e magi�nom realizmu ju�noameri�kih majstora. Za autori�in stil karakteristi�an je eksperiment, stalna estetska istra�ivanja, bez podlijeganja izazovu hermeti�ne ili pretjerano avangardisti�ke forme. Izolacija, osamljenost, poni�enja i tragedije obilje�ili su �itav njezin �ivot, kako privatni tako i knji�evni, te je u�inili te�kom i neugodnom osobom spremnom na kritike u zemlji u kojoj je intelektualni �ivot bio stalno obilje�en ideolo�kim svrstavanjem. Kritika je njezino djelo zaslu�eno vrlo visoko ocijenila, a nakon nekog vremena prepoznala ju je i �ira publika, pa Anna Maria Ortese jo� i danas posti�e velik uspjeh u inozemstvu.

Ferdo �i�i�, hrv. povjesni�ar (Vinkovci, 09. 03. 1869 - Zagreb, 21. 01. 1940). Studirao je povijest i geografiju u Be�u i Zagrebu, gdje je 1892. diplomirao, a 1900. doktorirao povijest. Od 1910. redoviti �lan JAZU. Bio je aktivan u polit. �ivotu Hrvatske, a 1908. bio je izabran na listi Hrvatsko-srpske koalicije za zastupnika kotara Vinkovci u Hrvatskom saboru. Pristao je potom uz bana N. Toma�i�a i njegovu Stranku narodnoga napretka, kojoj je 1911. bio tajnik. Bio je sljedbenik geneti�koga smjera u historiografiji te je svojim djelima znatno utjecao na budu�e nara�taje hrv. povjesni�ara. Najve�i doprinos dao je hrv. medijevistici, posebice razdoblju do XII. st., a niz rasprava i studija (Vojvoda Hrvoje Vuk�i� Hrvatini� i njegovo doba (1350�1416), 1902; Kralj Koloman i Hrvati godine 1102., 1907; Priru�nik izvora hrvatske historije, 1914) rezultirao je sintezom Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925). Neobjavljena gra�a koju je prikupio po arhivima u Hrvatskoj i Europi �uva se u njegovoj ostav�tini u HAZU.

Henry Charles Bukowski Mla�i (Andernach, 16. kolovoza 1920. - San Pedro, 9. o�ujka 1994., ), ameri�ki knji�evnik, predstavnik drugog vala beat generacije. Bukowski je erotski pisac, poznat po autobiografskoj kvintologiji o svom alter egu Henryu Chinaskom. Pijanac, ali i plodan pisac. Otac ga je stalno tukao i poni�avao, a majka ga nije branila. Studirao je dvije godine na koled�u. Prijatelj je pisca Williama Saroyana. U 21. po�inje pisati, ali ozbiljno po�inje oko 35. godine. Volio je pri�e Ernesta Hemingwaya i romane koje je napisao David Herbert Lawrence. Pisao je pjesme, prozu, i nekoliko odli�nih eseja. Objavljivao je do 1992. Umro je od leukemije.

Jurij Aleksejevi� Gagarin (kraj G�atska, 9. o�ujka 1934. - kraj Moskve, 27. o�ujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi �ovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1. Let je trajao 1 sat i 48 minuta. Poginuo je pri rutinskom letu (kao probni pilot) u dvosjedu s jo� jednim pilotom. Nakon njegove smrti, njegov rodni grad preimenovan je u Gagarin.