Banner
Osnovna kola Vladimir Nazor, Krievci

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000002233
Bill PRONZINI 1943.
Pisac
0000000629
Tony PAUL 1944.
Britanski slikar i uitelj slikanja
0000001899
Drago JANAR 1948.
Slovenski knjievnik
0000003837
Irvin LUKEI 1961.
Publicist, esejist i kritiar s knjievnog, povijesnog i etnolokog podruja
0000003232
Boris TUEK 1973.
Raunovodstveni strunjak
0000001620
Kristijan VUJII 1973.
Pisac
Umrli
0000016739
Hans HEBRA 1902.
Austrijski dermatolog
0000013560
Zvonimir PUAR 1926.
Hrvatski puki pisac i socijalni radnik
0000011060
Vjekoslav KALEB 1996.
Hrvatski nastavnik i knjievnik
0000013741
Merce RODOREDA 1983.
Katalonska knjievnica u poslijeratnom razdoblju
0000002424
Guenter GRASS 2015.
Njemaki knjievnik i slikar, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1999. godine
0000022888
Tomislav IDAK 1917.
novinar i kolumnist
Danas
Rođeni
0000013927
Augustin II 1889.
Hrvatski pjesnik i knjievni kritiar
0000022361
Milan KUBOVI 1920.
Onkolog i radioterapeut
0000014075
Rudolf HELI 1937.
Poeki arhivista, povjesniar, publicista, novinar i svestrani kulturni pregalac
0000000747
Branka TAFRA 1947.
Jezikoslovkinja
0000012023
Richard KEMP 1959.
Britanski autor
0000000799
Sylvie BESSARD 1976.
Ilustratorica
Umrli
0000011789
Matija MAURANI 1881.
Hrvatski knjievnik
0000016562
T. NEUREUTTER 1899.
Profesor pedijatrije
0000013510
Petar BARAGA 1902.
Preparator narodnog zoolokog muzeja
0000000648
Vladimir Vladimirovi MAJAKOVSKI 1930.
Ruski pjesnik
0000003584
Simone de BEAUVOIR 1986.
Francuska knjievnica
0000010831
Percy SLEDGE 2015.
American R&B and soul performer
Sutra
Rođeni
0000001837
Leonardo DA VINCI 1452.
Talijanski slikar, kipar, graditelj i uenjak
0000014372
Wilhelm BUSCH 1832.
Njemaki slikar i knjievnik
0000013550
Ferdo BECI 1844.
Hrvatski pisac
0000017387
Zora VALES KARAMAN 1907.
Doktor znanosti, profesor, biolog
0000010680
Susanne BIER 1960.
Redateljica
0000013704
Olja LOZICA 1982.
Hrvatska dramatiarka i dramaturginja
Umrli
0000012400
Ignac SZENTMARTONY 1793.
Jezikoslovac, geograf, matematiar, misionar
0000020416
Ante PETRAVI 1941.
Sveenik, pjesnik, kritiar
0000007201
Robert MUSIL 1942.
Esejist, dramatiar, pripovjeda i romanopisac
0000009959
Jean GENET 1986.
Francuski novelist, dramatiar, pjesnik, esejist i politki aktivist
0000013899
Ante KATELANI 1989.
Hrvatski slikar
0000002389
Bernard-Marie KOLTES 1989.
Francuski dramatiar
14.04.2021.
GEORG FRIEDRICH HNDEL
Georg Friedrich Hndel(Halle na Saali, 23. veljae 1685. - London, 14. travnja 1759.), njemako-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim oratorijima i operama. Roen je kao Georg Friedrich Hndel u Halleu, no s dobivanjem engleskog dravljanstva 22. sijenja 1727., anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao George Frideric Handel. Njegovo najpoznatije i najznaajnije djelo je oratorij Mesija koji je nastao prema tekstovima iz Biblije kralja Jakova. Od njegovih instrumentalnih djela najznaajnija su Glazba na vodi i Glazba za kraljevski vatromet. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznaajniji engleski barokni skladatelj, Henry Purcell, pa je njegova glazba upravo zbog toga izvrila velik utjecaj na mnoge skladatelj meu koje spadaju i Haydn, Mozart i Beethoven.
CHARLES LEWINSKY
Njemaki jezik i teatrologiju studirao je u Zrichu i Berlinu. Radi kao filmski redatelj, dramatiar i novinski urednik. Pie romane, knjige za djecu, kazaline i radijske drame te televizijske scenarije. Njegov roman Johannistag, objavljen 2002., dobio je nagradu Swiss Schiller Foundation. Roman Sudbina obitelji Meijer knjievna je kritika izrazito dobro ocijenila, imao je velik broj itatelja i preveden je na desetak jezika; u Nizozemskoj je jedna od najitanijih knjiga posljednjih godina. Charles Lewinsky autor je velikog broja dramskih tekstova te vie romana. Posljednji roman Dupli pas objavio je 2009.
VLADIMIR VLADIMIROVI MAJAKOVSKI
Vladimir Vladimirovi Majakovski (Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. - Moskva, 14. travnja 1930.), ruski knjievnik, jedan od zaetnika ruskog futurizma. Razbija tradicionalnu ritmiku strukturu stiha i stvara novi, u grafikom slogu stepenasti stih, koji posebno pogoduje stavu retorikog pjesnika to se izravno obraa velikom auditoriju. Smisao takve poezije odvodi ga izravno na revolucionarnu tribinu, miting. Eksperimentalnu liriku slijede velike lirske poeme monolokog tipa Oblak u hlaama, Flauta-kraljenica, Rat i svijet, ovjek. Stavljajui poeziju svjesno u slubu revoluciju pie agitacijske pjesme (Lijevi mar), scensko djelo na temu revolucije s biblijskim motivima Misterij Buffo. Svojim djelom izvrio velik utjecaj na razvitak sovjetske poezije, a djelovao je i na pjesnike izvan SSSR (Aragon, Becher, Vapcarov i dr.) Zavrio je ivot samoubojstvom.
SIMONE DE BEAUVOIR
Simone de Beauvoir (Pariz, 9. sijenja 1908. - Pariz, 14. travnja 1986.), francuska knjievnica i filozofkinja. Svojim zalaganjem za emancipaciju ene i nekonformistikim duhom zauzela je istaknuto mjesto u francuskom egzistencijalizmu ljeviarske orijentacije. Njezini filozofski eseji nastali su pod znatnim utjecajem Sartrovih shvaanja, kojem je bila ivotna suputnica, ali se u svojim uspomenama, putopisima i romanima predstavila kao nepristran, hladni promatra i moralno angairani sudionik u drutvenim i politikim zbivanjima svoga vremena. Meu svjedoanstvima i autobiografskim zapisima Simone de Beauvoir istiu se "Uspomene dobro odgojene djevojke" i krai roman "Veoma blaga smrt" u kojem je krajnje realistiki prikazala posljednje trenutke u ivotu svoje majke. Djela: Goa (L'Invite, 1943.) Mandarini (Les Mandarins, 1954.) - roman za koji je dobila Goncourtovu nagradu Drugi spol (Le deuxie'me sexe) Slomljena ena (La femme rompue, 1967.) Starost (La vieillesse, 1970.)