Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014256
Edward Wilber BERRY 1875.
Američki paleontolog i botaničar
0000010584
Bertolt BRECHT 1898.
Njemački književnik, redatelj, filmski pisac i pjesnik
0000008399
Matko PEIĆ 1923.
Povjesničar umjetnosti, putopisac, pjesnik i feljtonist
0000002047
Harald FRITZSCH 1943.
Fizičar
0000002016
Zlatko MATIJEVIĆ 1955.
Doktor društvenih, humanističkih i teoloških znanosti iz područja povijesnih znanosti
0000000044
Siniša SLAVINIĆ 1959.
Novinar, reprezentativac i ribolovni trener
Umrli
0000012564
Ivan BELOSTENEC 1675.
Pavlinski pisac i leksikograf
0000017089
William PALLISER 1882.
Inženjer
0000020020
Sonja KOVALEVSKA 1891.
Ruska matematičarka
0000005159
Josip MATASOVIĆ 1962.
Kulturni povjesničar
0000004369
Alojzije STEPINAC 1960.
Hrvatski kardinal, zagrebački nadbiskup
0000003369
Zvonimir BARTOLIĆ 2009.
Književni povjesničar i kritičar
Danas
Rođeni
0000010908
Jovan SUBOTIĆ 1817.
Srpski pjesnik, političar i odvjetnik
0000012575
Antun BAUER 1856.
Nadbiskup zagrebački, filozofski pisac
0000010986
Milan OGRIZOVIĆ 1877.
Hrvatski književnik i političar
0000003370
Ela PEROCI 1922.
Slovenska književnica
0000022279
Ivo PADOVAN 1922.
Liječnik
0000013533
Albin HORVATIČEK 1947.
Prozaik i pjesnik
Umrli
0000012480
Armin PAVIĆ 1914.
Književni povjesničar
0000019868
Andrija HENSCH 1931.
Liječnik
0000020426
Matija MURKO 1951.
Slovenski filolog, književni povjesničar, etnograf, slavist i urednik
0000004509
Victor KLEMPERER 1960.
Njemački Židov, ugledan romanist i filolog
0000003549
Frank HERBERT 1986.
Američki pisac znanstvene fantastike
0000011682
Peter BENCHLEY 2006.
Američki pisac
Sutra
Rođeni
0000016249
Šime ŠVRLJUGA 1838.
Liječnik
0000014547
Theodor PLIEVIER 1892.
Njemački književnik
0000021525
Stjepan PATAKI 1905.
Hrvatski pedagog
0000012863
Zoran MUŠIČ 1909.
Venecijanski slikar i grafičar slovenskog porijekla, đak Zagrebačke likovne Akademije
0000022092
Pero GOTOVAC 1927.
Skladatelj, dirigent i glazbei producent
0000002100
Branimir JOVANOVIĆ 1955.
Inženjer strojarstva
Umrli
0000006168
Immanuel KANT 1804.
Njemački filozof
0000012125
Ambroise THOMAS 1896.
Francuski kompozitor
0000014548
Elio VITTORINI 1966.
Talijanski pisac
0000007162
Julio CORTAZAR 1984.
Argentinski književnik
0000004075
Karmen MILAČIĆ 2006.
Prevoditeljica i književna urednica
0000001250
Thomas BERNHARD 1989.
Austrijski književnik
11.02.2025.

Sidney Sheldon (11.02.1917., Chicago, Illinois, USA - 30.01.2007., Rancho Mirage, California), američki književnik Prije negoli je počeo s 50 godina pisati romane koji su prevođeni na gotovo sve svjetske jezike, Sheldon je pisao za kazalište, film i televiziju. Sidney Sheldon je napisao 18 romana, od kojih su svi objavljeni u brojnim izdanjima – poput romana ’Druga strana mjeseca’, ’Ako postoji sutra’ ili ’Bojiš li se mraka’. Karakteristika su im bile egzotična mjesta radnje, snažni ženski te okrutni muški glavni likovi. Sheldonovi su se romani tiskali u najmanje 300 milijuna primjeraka, na 51 jeziku. Većina njegovih djela tiskana je i u Hrvatskoj tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. U jednom interviewu iz 1997, godine kaže kako nikad ne koristi pomoć pri istraživanju građe za svoje romane niti za pisanje. U jednom ranijem intervjuu Sidney Sheldon je rekao kako pokušava pisati knjige ˝koje čitatelji neće moći prestati čitati˝. Godine 1997, Guinissova knjiga rekorda navela je Sidneya Sheldona kao najčitanijeg pisca na svijetu. On je to pripisivao tome da se čitatelji lako identificiraju s njegovim likovima i njihovim problemima. Sheldon je umro od posljedica upale pluća u jednoj bolnici u blizini Los Angelesa.

Sylvia Plath (27. listopada 1932. Boston, Massachusetts; - 11. veljače 1963. Primrose Hill, London) bila je američka spisateljica, pjesnikinja i novelistica. U školi se ističe izvrsnim uspjehom i interesom za književnost. Bila je ambiciozna, željna uspjeha i priznanja. Pisala je pjesme od ranog djetinjstva (prvu je objavila već s osam godina), a kao učenica redovno je pobjeđivala na školskim književnim natjecanjima. S osamnaest godina već objavljuje i u ozbiljnim časopisima (primjerice "The Christian Science Monitor"), a kao dvadesetjednogodišnjakinja živi neko vrijeme u New Yorku kao urednica magazina "Mademoiselle". Nakon završene druge godine studija, 1953. pada u depresiju, doživljava živčani slom te pokušava izvršiti samoubojstvo. Zavukla se u podrumsko skrovište i otrovala pilulama za spavanje. Našli su je nakon tri dana i uspjeli joj spasiti život. Narednih nekoliko mjeseci provodi u privatnoj bolnici, na rehabilitaciji. To razdoblje svog života i tu krizu opisala je u autobiografskom romanu "Stakleno zvono" 1963. Nakon toga nastavlja školovanje i diplomira radom o Dostojevskom, odnosno ulozi dvojnika u romanima Dostojevskog. Dobila je stipendiju od Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji 1955. Sylvia Plath je pjesnik romantične isključivosti, koncentracije na sebe samu, istraživanja unutarnjeg krajolika svoga bića. Priroda joj nikad ne donosi utjehu, ili pozitivno ispunjenje. Ona boravi u sferama halucinacije i duševne bolesti, i uvijek se iznova suočava s temom smrti.

Whitney Elizabeth Houston (09.08.1963., Newark, New Jersey - 11.02.2012., Beverly Hills, CA) američka je pjevačica i glumica. U srodstvu s nekoliko poznatih pjevačica, poput njene majke Cissy Houston, rođakinje Dionne Warwick i kume Arethe Franklin, Houston je počela pjevati s jedanaest godina u dječjem gospel zboru. Nakon što je kratko radila kao model i glumica, Houston je 1985. izdala svoj prvi album, Whitney Houston, koji je postao najprodavaniji nastupni album neke pjevačice. Njen drugi studijski album, Whitney iz 1987., postao je prvi album neke pjevačice koji je debitirao na broju jedan Billboardove ljestvice albuma. Njen je uspjeh otvorio vrata uspjeha i drugim afroameričkim pjevačicama. Nakon udaje za pjevača Bobbyja Browna, Houston se pojavila u svojoj prvoj glavnoj ulozi u filmu Tjelohranitelj, gdje je nastupila uz tada megapopularnog Kevina Costnera. Album s glazbom iz filma osvojio je 1994. godine Grammyja za album godine te postao najprodavaniji soundtrack svih vremena. Naslovna pjesma, "I Will Always Love You", jedan je od najprodavanijih singlova u povijesti glazbe.