Banner
Point d.o.o.

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000011597
Sully PRUDHOMME 1839.
Francuski književnik, prvi dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1901. godine
0000010890
Milutin URBANI 1876.
Kemičar
0000022884
Andrija SFARČIĆ 1884.
Liječnik
0000014347
Tetsuo MIURA 1931.
Japanski pisac
0000000428
Milan GALOVIĆ 1942.
Dr. društvenih znanosti, politolog, sveučilišni profesor
0000004963
Josip BLAŽEVIĆ 1969.
Franjevac konventualac
Umrli
0000005020
Selma LAGERLOF 1940.
Švedska književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1909. godine
0000016144
August WASSERMANN 1925.
Profesor
0000014341
Jakov PEREL’MAN ISIDOROVIČ 1942.
Ruski i Sovjetski znanstveni autor
0000008042
Željko BUJAS 1999.
Anglist
0000021717
Dragutin OPARIĆ 2003.
Filatelist
0000010787
Ivica VUKOTIĆ 2004.
Sportski novinar
Danas
Rođeni
0000014331
Ferdo QUIQEREZ 1845.
Hrvatski slikar francuskog porijekla
0000015938
Aleksei Nikolaevich BACH 1857.
Ruski biokemičar
0000014487
Oskar HERMAN 1886.
Hrvatski slikar židovskog podrijetla
0000011333
Nat King COLE 1919.
Američki glazbenik, jazz pijanist
0000000049
Ančica PERŠE-DEŠKIN 1949.
Liječnica
0000012917
Dragomir DUJMOV 1963.
Srpski književnik iz Mađarske
Umrli
0000013985
Christian DOPPLER 1853.
Austrijski fizičar
0000000366
Ljudevit VUKOTINOVIĆ FARKAŠ 1893.
Hrvatski književnik i političar
0000016661
Petar NOVAK 1968.
Entomolog
0000002944
Luchino VISCONTI 1976.
Redatelj
0000012391
Saša SUBOTA 2007.
Pijanist i jazz glazbenik
0000001804
Dubravka UGREŠIĆ 2023.
Književnica, prevoditeljica i esejistica
Sutra
Rođeni
0000005818
Joza IVAKIĆ 1879.
Prozaik, dramatičar, feljtonist, kritičar, redatelj, dramaturg i prevoditelj
0000022144
Josip BALEN 1890.
Državnik dužnosnik i ministar NDH
0000002637
Seymour Martin LIPSET 1922.
Sociolog i politolog
0000012698
Joy FIELDING 1945.
Kanadska spisateljica
0000006702
Steve KLOVES 1960.
Scenarist
0000001288
Robin Shilp SHARMA 1965.
Američki govornik o pitanjima osobnoga vodstva i upravljanja životom
Umrli
0000005039
Josip ĐURKOVEĆKI 1832.
Vjerski pisac i slovničar
0000003407
Hermann OLDENBERG 1920.
Njemački indolog
0000000814
Fedor Ippolitovič ŠČERBATSKOJ 1942.
Ruski indolog, tibetolog i buddholog
0000010936
Mirko KUS NIKOLAJEV 1961.
Etnolog, muzeolog i sociolog
0000021692
Stjepan SEKEREŠ 1996.
Profesor i znanstvenik
0000010903
Lovro ŽUPANOVIĆ 2004.
Akademik, skladatelj, muzikolog, profesor
17.03.2025.
ANTUN GUSTAV MATOŠ
Antun Gustav Matoš(13.06.1873., Tovarnik, HRV - 17.03.1914., Zagreb, HRV), hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. Rođen u Srijemu, u Tovarniku. U drugoj godini života seli se s roditeljima u Zagreb, pa je znao reći da je: ˝Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem˝. Do šestoga razreda gimnazije bio je učenik gornjogradske gimnazije, a u sedmom razredu propao je osim iz fizike i propedeutike i iz - hrvatskog jezika. Pokušaj studiranja na Vojnomu veterinarskom fakultetu u Beču svršio je neuspjehom. Godine 1893. odlazi u vojsku, ali sljedeće 1894. dezertira, pa iz Hrvatske tj. Austrije bjeźi u Srbiju, najprije u Šabac, a zatim u Beograd. Kako sam navodi, u Beogradu je tijekom sljedeće tri godine i nekoliko mjeseci ˝čelist, pa novinar, literat˝. U siječnju 1898. godine odlazi preko Beča i Münchena u Ženevu, a odatle 1899. u Pariz, u kojemu će ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka napisati najznačajniji dio svoje proze. Godine 1904. opet je u Beogradu, da bi - još uvijek kao vojni bjegunac - u četiri navrata potajno dolazio u Zagreb tijekom 1905, 1906. i 1907. godine. Konačno, 1908., poslije trinaestogodišnjeg izbivanja iz Hrvatske, pomilovan je i definitivno se vraća u Zagreb. Umro je od karcinoma grla, ostavivši iza sebe dvadesetak što tiskanih, što neobjavljenih knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Cijeli je život bio izrazito domoljuban, a u politici je bio naklonjen Stranci prava. Primjerice, Matoš je pisao „Oj hrvatska zemljo mila“ kao drugi stih prve kitice hrvatske himne.

Nathaniel Adams Coles (* Montgomery, Alabama, 17. ožujka 1919. - † Santa Monica 15. veljače 1965.), poznatiji po umjetničkom imenu Nat ˝King˝ Cole, bio je američki glazbenik koji je isprva bio poznat kao vrhunski jazz pijanist. Ipak svoju svjetsku slavu stekao je zahvaljujući svom nježnom baritonu, nastupajući kao pjevač big bandova ali i malih jazz sastava. On je bio jedan od prvih crnih amerikanaca kojeg su ugostile brojne televizije. Njegova popularnost ostala je i nakon njegove smrti, te se ga drži za jednog od najvažnijih glazbenih ličnosti u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Braća Col snimila su prvu ploču 1936. godine pod Eddijevim imenom. Nastupali su po raznim klubovima, tamo je Nat zaradio i nadimak King (Kralj). Na jednoj od turneja dospio je do kalifornijskog Long Beacha, Nat je odlučio ostati tamo.Prvi veći uspjeh Nat King Cola kao pjevača bila je izvedba pjesme Straighten Up and Fly Right. Tekst te pjesme temeljio se na vrlo popularnoj staroj bajci iz zajednice crnih amerikanaca, koju je koristio i njegov otac kao inspiraciju za svoje vjerske propovijedi. Iako njegov tadašnji uspjeh nije potpuno usporediv s rockom, uspjeh pjesme pokazuje da uvijek postoji publika kojoj se dopada glazba izvedena iz narodne tradicije.
LJUDEVIT VUKOTINOVIĆ FARKAŠ
VUKOTINOVIĆ, LJUDEVIT (13. 1 1813, Zagreb- 17. 3.1893, Zagreb), hrvatski književnik i političar. Sin plemićke obitelji; prezime Farkaš je pohrvatio. Već 1832. radi kap adlatus Janka Draškovića, hrvatskoga zastupnika u Požunskom saboru. Od 1836. je u upravnoj službi, ponajviše u Križevcima, najprije kao županijski podbilježnik, pa veliki sudac, te križevački veliki župan (1861--1867). Oduševljen preporoditelj i Gajev suradnik, 1842. postaje supokretač književnoga časopisa "Kolo". Uz političko-programsko pisanje bio je i neposredno aktivan u politici: 1848. kao povjerenik bana Jelačića, 1848-1849. je časnik u narodnoj gardi; od 1847. je zastupnik u Hrvatskom saboru. Dva je puta izgubio službu: prvi put 1854. zbog odupiranja germanizaciji (otada se sve više bavi gospodarskom strukom; bio tajnik Gospodarskoga društva i urednik "Gospodarskoga lista", 1855-1857); te drugi put 1867, jer kao župan nije htio slijepo provoditi carsku naredbu, neprihvaćenu u Hrvatskom saboru. No potom kao saborski zastupnik (potpredsjednik 1868), kandidat opozicijske Narodne stranke, pristao je uz unioniste. Vrlo marljiv, ljubitelj prirode, afirmirao se i kao prirodoslovac. 1867. imenovan članom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.