Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000002549
Ruđer Josip BOŠKOVIĆ 1711.
Hrvatski filozof, matematičar, fizičar, astronom
0000000166
Francesco Maria PIAVE 1810.
Pisao libreta
0000016923
Karel CHODOUNSKY 1843.
Liječnik, profesor
0000010418
Bertrand RUSSELL 1872.
Engleski filozof, matematičar, logičar, povjesničar i društveni reformator, Nobelova nagrada 1950. g
0000007890
Michelle PERROT 1928.
Francuska povjesničarka
0000003301
Ivan GRDEŠIĆ 1952.
Profesor hrvatske politike i javnih politika
Umrli
0000011182
Milka TRNINA 1941.
Najveća hrvatska operna umjetnica
0000013838
William SAROYAN 1981.
Američki pisac
0000012544
Rudolf RAJTER 1969.
Glazbeni pedagog, skladatelj
0000010595
Stjepan LIPANOVIĆ 1989.
Kemičar, profesor, dekan, rektor
0000006657
Albert GOLDSTEIN 2007.
Hrvatski književnik
0000001326
Tor ULVEN 1995.
Norveški književnik
Danas
Rođeni
0000013312
Vjekoslav KARAS 1821.
Hrvatski slikar, skladatelj
0000014567
Ivo KERDIĆ 1881.
Hrvatski kipar i medaljer
0000013004
Džemaludin ALIĆ 1947.
Pjesnik, prozni i dramski pisac
0000008344
Ivo MEDVIDOVIĆ 1954.
Ekonomist
0000007163
Tomislav JONJIĆ 1965.
Odvjetnik
0000001869
Lucija STUPICA 1971.
Slovenska pjesnikinja
Umrli
0000015415
Eduard STRASBURGER 1912.
Profesor, botaničar
0000010901
Đuro PILAR 1893.
Hrvatski geolog i sveučilišni profesor
0000014005
Jose Julian MARTI 1895.
Kubanski pjesnik
0000003574
Eva VERONA 1996.
Hrvatska knjižničarka
0000003764
Jacques ELLUL 1994.
Filozof
0000022332
Darko IVANČEVIĆ 2004.
Specijalist nuklearne medicine
Sutra
Rođeni
0000011612
Sigrid UNDSET 1882.
Norveška književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1928. godine
0000011065
Janko MATKO 1898.
Pripovjedač, najznačajniji predstavnik tzv. pučke književnosti
0000015404
Margery ALLINGHAM 1904.
Engleska spisateljica
0000022491
Ivo ŠVEL 1923.
Liječnik, pedijatar
0000000238
Joe COCKER 1944.
Engleski glazbenik
0000009415
Tommy WIERINGA 1967.
Nizozemski književnik
Umrli
0000017342
Augustin MICHELAZZI 1820.
Botaničar i mineralog
0000013485
Ignjat MARTINOVIĆ 1795.
Znanstvenik, filozof, revolucionar i hrvatski književnik iz Mađarske
0000011606
Vermer HEIDENSTAM 1940.
Švedski pjesnik i romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1916. godine
0000017004
Hans KEHR 1916.
Profesor kirurgije
0000017168
Stanley MILLER 2007.
Američki kemičar
0000003986
Dubravko HORVATIĆ 2004.
Književnik
19.05.2022.

Jodi Picoult (19.05.1966., Nesconset, Long Island, New York), američka autorica, poznata po romanu "Čuvarica sestre svoje". Obrazovanje je završila na Princetonu 1987. godine. Za vrijeme studiranja objavila je dvije kratke priče u magazinu Seventeen. Odmah nakon završetka studija, bavila se raznim poslovima, od uređivanja udžbenika, do podučavanja osmih razreda engleskog jezika. Stekla je magisterij u obrazovanju na sveučilištu Harvard . Dobitnica je New England književne nagrade za fikciju u 2003. ˝Devetnaest minuta˝ je roman o posljedicama školske pucnjave u malom gradu, a postala joj je prva knjiga kojom je debitirala zauzevši 1. mjesto na listi New York Timesa bestselera. Iza sebe ima 13 romana, i skoro svi su bestseleri.
VJEKOSLAV KARAS
Vjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. - Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar. Usavršavao se u Italiji. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru. Vratio se u domovinu 1848. i radio u slikarskoj školi u Zagrebu. U Travniku je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani. Slikarsku orijentaciju toga ˝prvog ilirskog slikara˝ najbolje pokazuje neorenesansna ˝Rimljanka s lutnjom˝. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća.
ĐURO PILAR
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. - Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta, putopisac Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: geolog, univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, paleontologijom i tektonikom. Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na Zemljinoj kori i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje. No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća. Dana 28. lipnja 1869. godine polučuje docenturu i proglašen je ˝članom sveučilišta˝. Iste godine tiskana je u Bruxellesu njegova radnja o revoluciji zemaljske kore, a dokaz njezine vrijednosti i zanimljivosti je prijevod tiskan u Washingtonu 1877. godine. Iako je radnja iz predmeta opće geologije i njome je već zacrtan put budućega hrvatskog znamenitog geologa, nije zanemariva činjenica da već tada nalazimo kod Pilara ne samo zavidno astronomsko znanje, već i očitu sklonost prema astronomiji. Kako o ovoj knjizi piše Kišpatić, Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama. Počinje s atrakcijom, govori o plinovitom stanju nebeskih tjelesa i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, satelit) te razmatra razvoj Sunčevog sustava i same Zemlje.Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je ekscentričnost zemaljske osi. Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg leda oko jednog pola nego oko drugoga. Napisao je više radova o uzrocima oleđivanja.