Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000021893
Monte HELLMAN 1932.
Redatelj
0000005554
Donald E. WESTLAKE 1933.
Američki književnik
0000013388
Velimir TOPOLOVEC 1941.
Redoviti profesor na FOI
0000007053
Velimir SRIĆA 1950.
Sveučilišni profesor
0000004910
ROLLING STONES 1962.
Britanska rock grupa
0000018833
Nađa SLAVICA 1966.
Profesor defektologije
Umrli
0000011806
Erazmo ROTERDAMSKI 1536.
Nizozemski je humanist, književnik, filolog i filozof
0000012571
Fran BEDEKOVIĆ 1827.
Državnik
0000024014
Eduard TUMA 1928.
Glazbenik
0000012844
Vinko NIKOLIĆ 1997.
Hrvatski emigrantski pisac, pjesnik i novinar
0000022657
Nikša MIHAJLOVIĆ 1975.
Liječnik, radiolog
0000000976
Daisetsu Teitaro SUZUKI 1966.
Japanski teolog zen budizma
Danas
Rođeni
0000013205
Gaj Julije CEZAR 0100.
Rimski vojskovođa, političar i pisac
0000016745
Jaroslav WERTHEIMER 1857.
Liječnik
0000000283
Albert BAZALA 1877.
Hrvatski filozof
0000001679
Josip ČIČEK 1943.
Dr. medicinskih znanosti, epidemiolog, internist i gastroenterolog
Umrli
0000019906
Patrick M. S. BLACKETT 1974.
Engleski fizičar, Nobelova nagrada za fiziku 1948. godine
0000012036
Frida KAHLO 1954.
Meksička slikarica realizma, kubizma i nadrealizma
0000024053
Cvito FISKOVIĆ 1996.
hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator
0000002797
Ivan Goran KOVAČIĆ 1943.
Hrvatski književnik
0000013126
Josip STOŠIĆ 2009.
Povjesnilar umjetnosti, pjesnik
0000021623
Ante STOEHR 1923.
Glazbeni pedagog i skladatelj
Sutra
Rođeni
0000019666
Sergej S. GOLOVIN 1866.
Oftalmolog
0000003024
William HANNA 1910.
Redatelj
0000014080
Lidija DOMINKOVIĆ 1914.
Glumica
0000015201
Marica ŽIGMUNDOVIĆ 1922.
Slikarica
0000002980
Hrvoje HITREC 1943.
Hrvatski književnik
0000006013
Diablo CODY 1978.
Američka scenaristica i autorica
Umrli
0000011610
Jacinto BENAVENTE 1954.
Španjolski dramatičar i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 1922. godinu.
0000019886
Josip PREDAVEC 1933.
Hrvatski povjesničar, agronom prosvjetitelj hrvatskog seljaštva
0000000217
Zlatko (Aurelio) TANODI 2011.
Hrvatski arhivist i povjesničar
0000006898
Mak DIZDAR 1971.
Pjesnik i novinar
0000003688
Eva JANIKOVSZKY 2003.
Mađarska književnica za djecu i omladinu
0000022190
Berislav SKUPNJAK 2014.
Liječnik, prim. dr. med.
13.07.2024.
JOSIP EUGEN TOMIĆ
Josip Eugen Tomić (18.10.1843.,Požega - 13.07.1906., Zagreb), književnik. Bio je popularni prozaist i dramatičar. Napustivši Bogosloviju, studirao je pravo u Zagrebu i Grazu. Bio je u činovničkoj službi, a 1873.-79. dramaturg Hrvatskog zemaljskoga kazališta u Zagrebu. Najpoznatija su mu djela ˝Melita˝, svojevrsna kritika viših građanskih krugova, zatim ˝Veronika Desinićka˝ i ˝Zmaj od Bosne˝, te proze na bosanske teme. Pisao je i komedije: ˝Bračne ponude˝, ˝Zatečeni ženik˝ te, osobito popularnu komediju ˝Franjo barun Trenk˝. Dovršio je Šenoinu ˝Kletvu˝, te preveo pedesetak kazališnih djela i mnoge povijesne romane.
GAJ JULIJE CEZAR
Gaj Julije Cezar, (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac. Najslavniji rimski Imperator, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog imperija. Pobjedivši Pompeja Velikoga u građanskom ratu od 46. pr. Kr. zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva. Iako je ubijen u atentatu, Rimska Republika je od 27. pr. Kr. i formalno postala Rimsko Carstvo.Cezar je ubijen od grupe senatora u atentatu prilikom ulaska u senat, na ožujske Ide 15. ožujka 44. pr. Kr.. Uboden je noževima 23 puta. Na čelu urote nalazili su se Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije. Prema tradiciji Cezarove posljednje riječi upućene Brutu su bile : ˝Zar i ti, Brute, sine moj!˝
IVAN GORAN KOVAČIĆ
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski Kotar, 21. ožujka 1913. - okolica Foče, 13. srpnja 1943.), hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritik. Prve književne radove počeo je objavljivati kao gimnazijalac u raznim listovima za mlade, da bi već 1931.- napravivši izbor iz dotad objavljenih pjesama - zajedno s još dvojicom mladih pjesnika objavio prvu zbirku: Lirika 1932. Sljedećih nekoliko godina intenzivno radi na zbirci novela koje će 1936. objaviti pod naslovom Dani gnjeva. U njima u ideološkom smislu slijedi radićevsku politiku okrenutosti selu i seljaku; on je, kako je sam kazivao Antunu Barcu, preko Radićeva seljačkog pokreta «otkrio hrvatstvo», a «pobunu malenih» te ljubav prema slabima, nepravedno progonjenima i iskorištavanima, postavlja kao cilj i smisao vlastitoga socijalnog angažmana. Tom zbirkom od sedam novela postigao je pun uspjeh i u potpunosti se uklopio u tijekove suvremene socijalne literature. Pišući o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima, Kovačić je s mnogo ljubavi za seljaka i s jasno izraženim osjećajem za socijalnu pravdu - služeći se tehnikom lirskog realizma - uspio iskazati idiličan sklad između seljaka i prirode, ali i sve ono što narušava taj sklad (nepravda, političke i gospodarske manipulacije). Kao simpatizer Radićeve politike koncem 1942. zajedno s Vladimirom Nazorom priključuje se partizanima, sudjeluje u napornim marševima po Bosni, ali istodobno intenzivno piše; koncem lipnja i početkom srpnja 1943. nalazi se u istočnobosanskom selu Vrbici skrivajući se od četnika, koji su ga i ubili 13. srpnja u blizini Foče. Njegov grob ostao je nepoznat, baš onako kako je bio poželio (pjesma-epitaf Moj grob).
WOLE SOYINKA
Wole Soyinka (Abeokuta, 13. srpnja 1934.), nigerijski književnik. Nakon pripremnih studija 1954. na Državnom sveučilištu u Ibadanu, nastavio je na Sveučilištu u Leedsu, gdje je kasnije, 1973. godine i doktorirao. Na Soyinku kao dramatičara najviše je utjecao irski pisac J. M. Synge, ali i tradicionalno afričko narodno kazalište s kombinacijom plesa, glazbe i pokreta. U svojim dramama i romanima često je povezivao mitologiju vlastitog plemena, Yoruba, sa svakidašnjim temama. Nekoliko puta je bio zatvaran, a većina njegovih djela bila su zabranjivana u Nigeriji. Godine 1986. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.