Na rođendan najpoznatijeg „nenasilnika" na svijetu, Mahatma Gandhija, obilježava se od 2007. odlukom Ujedinjenih naroda Međunarodni dan nenasilja. Gandhi je bio prvi čovjek u povijesti koji je proširio princip nenasilja od pojedinca do društvene i političke razine. Njegovo ime sinonim je za životno držanje koje je odlučujuće promijenilo smjer povijesti i koje još i danas ima utjecaja na milijune ljudi.
Nakon dugotrajnih priprema, nakon dvogodišnje gradnje i nestrpljiva iščekivanja konačno je osvanuo 3. listopada 1885., dan otvorenja novoga Općinskog kazališta (Teatro Comunale). Za taj su svečani trenutak pomno pripremane i dvije velike opere, još neizvedene u gradu Rijeci: bile su to raskošno opremljene Verdijeva Aida i Ponchiellijeva Gioconda. Toga su dana prvi posjetitelji, brojni gosti i uzvanici mogli uživati u impozantnom kazališnom zdanju, remek djelu arhitekture svoga doba koje im se predstavilo u svoj svojoj ljepoti i veličini, čije je figuralne plastike i ornamentalne radove izradio poznati venecijanski kipar August Benvenuti a stropne slike slikar Franz Matsch u suradnji s još poznatijom braćom Gustavom i Ernestom Klimtom, operama kojima je ravnao maestro Gaetano Cimini, gdje su zabljesnula već znana i omiljena pjevačka imena - Medea Borelli, Clotilde Sartori i Mary Guttemberg, no i u pravom tehnološkom čudu svoga vremena : prvoj električnoj žarulji i prvom telefonu u gradu postavljenima upravo u teatru.
Woody GUTHRIE1967. Američki kantautor popularne glazbe
Sutra
Svjetski dan životinja održava se svake godine 4.listopada, a prvi se puta obilježio 1931. godine.Taj je dan izabran jer kršćanski svijet tada slavi svetoga Franju Asiškoga - ljubitelja prirode i zaštitnika životinja i okoliša, no poruka koja se šalje na ovaj dan odavno je poprimila transreligijski i transnacionalni karakter.
Evolucijski, postavivši ljude na vrh prehrambenoga lanca na Zemlji, ljudsko je društvo kroz povijest stvaralo određeni svjetonazor kojim je od svojih članova zahtijevalo redukciju osnovnih ljudskih vrjednota i vlastitih svjesnosti.
Taj postupak smanjivanja povezanosti s prirodom moramo uvidjeti kako bismo shvatili dekadenciju današnjega morala - uzroke potlačivanja, iskorištavanja i pomanjkanja pozitivnih vrijednosti.