Svjetski dan kazališta je projekt koji je pokrenuo ITI - Internacionalni teatarski institut, međunarodna UNESCO-va udruga osnovana s ciljem povezivanja kazališnih ljudi te lakšeg protoka informacija. Svake se godine 27. ožujka u tisućama kazališta širom svijeta čita međunarodna poruka. 27. ožujka – sva kazališta svijeta slave taj dan kao dan svjetskog kazališta, pridajući time kazalištu svjetsko značenje. U odnosu na elektroničku revoluciju, na ekstazu komunikacije i opscenost informacije, na poplavu medija koja se danas dogodila, kazalište se čini gotovo zastarjelom umjetnošću.
Ljetno računanje vremena u 2021. godini počinje 28. ožujka u 2 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata. Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju. Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine. Hrvatska i ostatak Europe s izuzetkom Islanda i Bjelorusije vratit će se na ljetno računanje vremena u noći sa subote 30. ožujka na nedjelju 31. ožujka 2019. godine. U tu nedjelju, u dva ujutro, satove koji se ne ažuriraju samostalno trebat će pomaknuti za jedan sat unaprijed, čime će se "izgubiti" jedan sat. S ljetnim računanjem vremena sunce će ranije izlaziti, a kasnije zalaziti zbog čega će dani imati više svjetla u popodnevnim satima. Europska unija donijela je odluku kako će se ukinuti prelasci s ljetnog za zimsko vrijeme i obrnuto, no s obzirom na zahtjeve nekih država za odgađanjem te odluke, u ovom trenutku nije još stopostotno sigurno kada će se to dogoditi, a ni kako će izgledati finalna odluka u kojoj državi.
Rođeni
Jan Amos KOMENSKI1592. češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, i pisac
Wilhelm KUEHNE1837. Njemački fiziolog, izmislio riječ ˝enzim˝
Papa Inocent IV. odobrio uporabu glagoljice i staroslavenskog jezika u bogoslužju u hrvatskim krajevima gdje je u uporabi. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autor ovog pisma je Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.