dan.jpg

u knjižnici Državnog hidrometeorološkog zavoda

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na dan kada je 1960. godine Sabor NRH donio ukaz o proglašenju prvog Zakona o bibliotekama kojim su postavljeni pravni temelji za sustavni rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica, nositeljica razvoja pismenosti i obrazovanja i čuvarica hrvatske kulturne i znanstvene baštine.


Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je 2010. godine Dan hrvatskih knjižnica radi bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice. Taj dan je prigoda da knjižnice javnosti predstave svoj rad i raznovrsna područja interesa.

2017.jpeg

Ovogodišnja središnja svečanost obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica održala se u petak 10. studenoga u Prelogu.

U sklopu svečanosti Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo je priznanje „Knjižnica godine“, čiji je dobitnik Knjižnica i čitaonica grada Preloga.

Povodom obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, u knjižnici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZa), Dinka Juričić, održala je  predavanje pod naslovom : Digitalna pismenost – Steal like an Artist.

IMG_3537.JPG

Predavačica, Dinka Juričić, po struci je profesorica i već 20-ak godina radi u izdavačkoj kući Školska knjiga gdje uređuje gimnazijske čitanke. Ranije je godinama predavala u školi i gimnaziji. Drži predavanja i radionice o motiviranju,  o komunikacijskim vještinama i računalno potpomognutom učenju.

U predavanju je naglasila da danas nije dovoljno znati koristiti računalne i mobilne tehnologije da bi se osoba mogla smatrati digitalano pismenom jer su to tek obične funkcionalne vještine koje je lako steći. Teže i važnije su razine – leće čitanja koje je predavačica obuhvatila u svom predavanju.

IMG_3538.JPG IMG_3541.JPG
IMG_3565.JPG

Prva leća za čitanje iz bilo kojeg izlaznog digitalnog uređaja bila bi ista kao kod klasičnog čitanja - reproduktivna leća. Radi se o školskom načinu čitanja pri kojem se traže odgovori. Čitatelj se pritom služi: pronalaženjem podataka, njihovim razumijevanjem, tumačenjem, povezivanjem i iskorištavanjem.

štreber.jpeg

Druga leća je leća za promišljanje podataka. To se odnosi samo na promišljanje o onomu što osobno smatramo važnim jer nas je na emocionalni ili intelektualni način osobno dotaklo. Zato se tu leću, prema predavačici, može nazvati i lećom relevantnosti. Učiniti nešto relevantnim značilo bi to povezati s onim što nas zanima, obojiti vlastitim bojama, pridodati osobni stav i interpretirati na svoj jedinstveni način.

emocije.jpg

Treća leća odnosi se na uočavanje velike slike i čitanje između redaka i  to je leća konceptualizacije. Predavačica je upozorila da većina primatelja poruke s tom razinom ima problema. Razlog vidi u tomu što digitalni materijali nude ogromne količine informacija i time privikavaju čitatelja na površno čitanje i letimično skeniranje informacija, pa dublji -  konceptualni slojevi poruke, često budu previđeni.

orwel.jpg

Četvrta je leća kritičkog čitanja. Ta bi nas leća trebala štititi od manipulacije porukama i sadržajima i biti prva linija odbrane od clickbaite novinarstva i alternativnih istina. Pitanja koja bismo si trebali postaviti klasična su pitanja kojim se služe i novinari u kreiranju svojih vijesti, a u čitanju,  te vijesti  dekomponiramo i pokušavamo razumijeti razloge zbog kojih su baš tako napisane. Važno je :  Tko je rakao? Što je rečeno? Je li to činjenica ili interpretacija, nedostaje li nešto? Gdje je to rečeno? Na pouzdanoj i ažuriranoj web stranici, senzacionalističkoj ili nekoj davno izgubljenoj u prostorima interneta. Kad je to rečeno? Jesu li podatci  svježi? Zašto je to rečeno? Da li da nas se na nešto nagovori, navede na kakvu akciju ili da nam se nešto objasni ili nas se pouči? Važno je još i kako je to rečeno – jednostavno, jasno, kratko, uvjerljivo, profesionalno ili nejasno, mutno, s puno pogrešaka.

dinka.jpg

Peta leća za čitanje je leća iščitavanja poruke iz načina na koji je vizualizirana. Tu bi se radilo o čitanju slike kao složene poruke.

Šesta leća za čitanje je evaluacijska leća  procjene i preporuke. Ta je leća povezana s kritičkim i problemskim načinima razmišljanja i logičkim vještinama argumentiranja i kontraargumentiranja. Prema predavačici ta se leća najmanje koristi. Mnogi tek zagrebu površinu neke informacije, pa prosuđuju odokativno, impresionistički, nedomišljeno, bez razumijevanja da nemaju dovoljno konkretnih podataka potrebnih za argumentiranu prosudbu.

Predavačica je predložila i pokazala način na koji svi lakše možemo ovladati preobiljem informacija na webu. To je vještina  brzog čitanja. Moguće ju je savladati uz pomoć računalnog programa Spreedder i nekoliko pravila brzo i bez velike muke.

spreedder.jpg

Posjetioci predavanja u  to su se uvjerili uz pomoć nekoliko  jednostavnih primjera. Od posjetioca predavanja tražilo se da uhvate ključne informacije u tekstu koji im je tekao pred očima sve brže i od početnih 300  popeo se do 500 riječi u minuti. Ipak, svi mu se relativno lako prilagodili i došli do točnih odgovora na postavljena pitanja. 

Pokazalo se da je vještina brzog čitanja koju je moguće savladati uz pomoć računalnog programa i kojom se brzina percipiranja ključnih informacija u tekstu bitno ubrzava, izvrstan način  za svladavanje  prostranstava interneta.Ukratko, to znači čitati onom brzinom koja nam je potrebna za svladavanje informacija u raspoloživom vremenu. Oduševljenje posjetilaca izazvala je činjenica da je brzinu čitanja moguće podići do 1600 riječi u minuti i više, kao i da predavačica čita kojih 7 knjiga dnevno. Da sve doznamo pomogle su nam i naše kolaudatorice iz DHMZa Daria Kralik i Jasna Musa.

mozak2.jpg

U knjižnici je zavladalo vedro i optimistično raspoloženje, a posjetitelji su imali puno želja za buduća predavanje gđe Dinke Juričić. Zanimala ih je posebno tema o motiviranju i kritičkom razmišljanju!

Kao u svakom izvrsnom predavanju važno je i ono što nije izrečeno, jer to poziva na nova druženja. Ovaj put nespomenuta je ostala baš sedma i najzanimjliivja leća za čitanje – leća kreativnosti, prosumerska leća. Kreativnost ove leće ispričao je genijalni mladi dizajner Austin Kleon u svojoj kultnoj knjizi Steal like an Artist. To nam ostaje uz temu o kritičkom mišljenju i motiviranju vodič za buduća predavanja!

steal.jpg

 

IMG_3534.JPG
     
IMG_3545.JPG   Na kraju smo se počastili izvrsnom čokoladnom tortom s pekmezom od marelica našeg donatora  slastičarnice Zagreb i drugim poslasticama.

Posjetioci su dobili licitarska srca, torbe i zanimljive promo materijale Turističke zajednice Zagreba i Hrvatske turističke zajednice. Zahvaljujemo i na stalnoj pomoći  Galerije Klovićevi dvori! Bilo je još puno malih i velikih razloga za  veselje, smjeh i nastavak druženja u knjižnici povodom njenog dana do pauze i duže!

htz.jpg

srca.jpg

Pozivnica

Prezentacija

Fotografije : Ivan Bujger

Korišteni su materijali iz prezentacije  Dinke Juričić

Centar za online baze podataka
CROSBI
Hrvatski znanstveni portal
Hrčak
Dabar
Tko je tko
Pero


Dogodilo se na današnji dan