Noć knjige 2016.

Noć knjige održala se u 222 grada i mjesta diljem Hrvatske, s najvećim brojem programa u Zagrebu (271). Čak 505 sudionika (knjižnice, knjižare, nakladnici, odgojno-obrazovne ustanove, instituti, kulturni centri, udruge, muzeji, galerije, udruge pisaca i ljubitelja knjige…) pripremilo je više od 1000 programa i prodajnih akcija i pogodnosti.

Noć knjige 2016. u znaku je obilježavanja dviju velikih obljetnica u svjetskoj književnosti: 400 godina od smrti Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa, kao i 100. godišnjici od prvog objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić.

Na Griču se po četvrti put slavilo uz pisce meteorologe i mnoge druge!

Pozivnica

Program

Na početku

  cvijet 2.tif

cvijet4.tif

anela_0

Sve je započelo s bardom hrvatske književnosti Markom Marulićem kojega mam je na Grič dopratila  iz rodnog Splita Anela Galić, knjižničarka u Pomorskom meteorološkom centru  DHMZ-a. Posjetitelji su od nje doznali brojne manje poznate zanimljivosti o životu i djelu Marka Marulića, među kojima je najveći interes izazvala ona o  Marulićevom Evanđelistaru (Evangelistarium) iz 1529. koji je bio osobno vlasništvo engleskoga kralja Henrika VIII. i knjiga je s najvećim brojem  vlastoručnih bilježaka (140) među sačuvanim svescima Henrikove knjižnice. U toj knjizi vladar je tražio argumentaciju za razvod od Katarine Aragonske i novu ženidbu.

cb

Program smo nastavili  s  iznimnim Čedom Brankovićem. On može mnogo reći o tomu što i kako uočavati i na koji način formirati znanstveno mišljenje. Majstor je znanstvene argumentacije. Sjajan, zanimljiv i precizan učio je generacije meteorologa kako prodisati na novi način u vlastitoj struci. Navodio ih je na rješenja i da spoznaju svoje mogućnosti. Davao im je temelje, samopouzdanje i korak po korak poticao ih da u istraživanju idu malo dalje. Uz gsn Brankovića mnogi su mladi znanstvenici upoznali radost i ispunjenje kad bi dovršili znanstveni ili stručni članak  s kojim su mogli biti zadovoljni. Uz takve ljude u Zavodu se učilo kako se nositi s poteškoćama u istraživanju i kako ih prevladati.

Čedo Branković prisjetio se knjiga koje su bile važne u njegovoj profesionalnoj karijeri, od studentskih pa sve do sadašnjih dana. Za vrijeme njegova studiranja uglavnom se učilo iz skripti i bilješki, a samo ponekad iz knjiga. Knjige su se rijetko čitale od korica do korica, bile su dopunska pomoć u pripremi za ispite. Autori nekih knjiga-udžbenika bili su nobelovci, primjerice Richard Feynman i Linus Pauling, a premda neki nisu, ipak su ostavili trajni trag u znanju i sjećanju. Uz udžbenike i stručne knjige prikazao je i neke “neobične” i “egzotične” knjige vezane uz meteorološku struku.

Nek nam ostane u sjećanje na iznimno predavanje njihov puni popis!

R. Feynman, R. Leighton, M. Sands (1963) Lectures on physics.
Addison-Wesley Publish. Co.
L. Puling (1988) General chemistry. Dover Publications Inc.
H. Watzlawek (1952) Gewoehnliche Differentialgleichungen. Fran
Deuticke, Wien.
B.P. Demidovič (2003) Zadaci i riješeni primjeri iz matematičke
analize. Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb.
Đ. Radinović (1969) Analiza vremena. Univerzitet u Beogradu
F. Mesinger (1976) Dinamička meteorologija - analitička rešenja i
numeričke metode. Građevinska knjiga, Beograd.
L.F. Richradson (1965) Weather prediction by numerical process. Dover Publications. Inc.
J.R. Holton (1992) An introduction to dynamic meteorology. Academic Press Inc.
E.N. Lorenz (1967) The nature and theory of the general circulation of
the atmosphere. WMO Geneva.
H.T. Hayslett (1986) Statistics. Heinemann, London.
J.C. Adams, W.S. Brainerd, J.T. Martin, B.T. Smith, J.L. Wagener
(1997) FORTRAN 95 Handbook. The MIT Press.
Robbins (1999) UNIX in a nutshell. O’Reilly
A.E. Ghill (1982) Atmosphere-ocean dynamics. Academic Press, Inc.
D.S. Wilks (1995) Statistical methods in the atmospheric sciences.
Academic Press, Inc.
Woods (2005) Medium-range weather prediction - the European
approach. Springer.
IPCC (2015) Climate change 2014 - Synthesis report. WMO, UNEP.
Lomborg (1998) The sceptical environmentalist. Cambridge Uni. Press.
R. Abercromby (1887) Weather. Kegan Paul, Trench & Co., London.
Giberne (1890) The ocean of air. Seeley and Co., London.
W. Digby (1902) Natural law in terrestrial phenomena. W.M. Hutchinson & Co., London

lidija

Lidija Srnec s osobitim entuzijazmom i volonterski uređuje Hrvatski meteorološki časopis. Nastavlja dugi niz  vrsnih znanstvenika i meteorologa koji su  bili uredici HMČ-a od davne 1957. pa sve do danas.

U  Noći knjige prisjetili smo se Vesne Jurčec, Janje Milković, Višnje Vučetić, Vesne Đuričić, Davora Nikolića. Ovom skupu za meteorologiju zaslužnih imena koje je odlikovao osjećaj za znanstvenu istinu i strukturu znanstvenih i stručnih članaka danas se svojim radom odužuje naša kolegica Lidija.

U kratkom izlaganju Lidija  se osvrnula na povijesni tijek izlaženja Hrvatskog meteorološkog časopisa i podsjetila sudionike Noći knjige na vrijeme u kojem je rastao i razvijao se časopis, paralelno sa stručnim i znanstvenim karijerama nekih od sudionika proslave. Bilo se  lijepo podsjetiti.

Hrvatski meteorološki časopis je jedini isključivo meteorološki časopis u Hrvatskoj. Izlazi od 1957. godine kada je imao naziv  Rasprave i prikazi. 1981. godine mijenja ime u Rasprave. 1990. godine izdavač časopisa postaje Hrvatsko meteorološko društvo (ranije je bio Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske), a od 1991. godine časopis nosi današnje ime. Od tada pa do posljednjeg broja, u časopisu su objavljena 564 rada. Do 1981. godine radovi se nisu kategorizirali. Nakon toga se šalju na recenziju i objavljen je 421 izvorni znanstveni rad, 20 prethodnih priopćenja, 54 stručna rada, 11 preglednih radova i 3 kratka priopćenja. Časopis je do danas uređivalo 16 glavnih urednika i njihovi urednički odbori.

50. broj Hrvatskog meteorološkog časopisa je posvećen 20. godišnjici ALADIN projekta u Hrvatskoj. Osim uvodnih predgovora urednice HMČ-a i ravnatelja DHMZ-a, predgovor su napisali i voditelji programa ALADIN i LACE. U časopisu su objavljena 3 izvorna znanstvena rada, 2 pregledna i 1 stručni rad. Uz pregled svih aktivnosti hrvatskih znanstvenika u ALADIN zajednici od početka suradnje do danas, u časopisu je dan pregled metoda validacije i verifikacije operativne prognoze dobivene ALADIN modelom kao i izmjene koje su uvedene u operativnu prognozu DHMZ-a u posljednjih pet godina. Dan je pregled meteoroloških istraživanja na projektu „Inovativna meteorološka podrška upravljanju energijom vjetra“ – WILL4WIND. Operativna prognoza vjetra na 10 m obrađena je preko nekoliko različitih post-procesnih metoda prognoziranja te njezinu verifikaciju.

Ovaj broj HMČ-a je vrijedan prikaz svih aktivnosti numeričkog modeliranja modelom ALADIN u Hrvatskoj i preporuča se studentima meteorologije, meteorolozima, ali i korisnicima prognoza i njihovih produkata.

svi_1 

Ivančica Mihovilić je u kratkoj prezentaciji objasnila kako  i zašto je došlo do  pokretanja bloga knjižnice DHMZ-a pod naslovom : Ništa zdravo za gotovo

http://blabblaberica.blogspot.hr

Govorila je o razlozima koji blog čine zanimljivim  i popularnim sadržajem na društvenim mrežama. Dala je kratak pregled uputstava kojih se dobro pridržavati kako bi se izbjegle početničke pogreške i postavio dobar, bolji i najbolji blog. Od odabira dizajna i izgleda bloga do opremanja teksta, pravila dobrog naslova, pisanja postova, statističkih alata koji pomažu boljem pozicioniranju bloga na Internetu i korisnih savjeta o tomu kako promovirati blog knjižnice i ostvariti komunikaciju u blogosferi i na društvenim mrežama.

Na kraju je predstavila blog knjižnice i njegovih 40-ak početnih sadržaja, među kojima dominiraju tekstovi iz  informacijsko-komunikacijskog područja, knjižničarstva, vijesti povezane s aktivnostima Zavoda, kao i osvrti na društveni i kulturni okoliš u kojem Zavod djeluje.

Neki od naslova postova su:

Postoji li veza između gotike i prognoza?
Javni i privatni sektor na istoj strani - čudo (ne)moguće
Gornjogradski nažigači i lanene knjige
Jezikova juha
Mogu li kontrole i naredbe poboljšati sustav?
Aaron Swartz pirat ili heroj digitalnog doba?
Mogu li knjižničari pokrenuti gospodarstvo u Hrvatskoj?

Tijekom prezentacije posta Knjižnica preporučuje knjige za čitanje, pridružila joj se Iris Odak Plenković mlada znanstvenica koja radi u Centru za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a, blogerica i pjesnikinja. Sudionicima Noći knjige predstavila ju je Branka Ivančan Picek.

svi2

Iris je  pročitala nekoliko pjesama iz svoje prve zbirke pjesama Beskrajne sekunde za koju je nagrađena na 6. Neretvanskim pjesničkim susretima „Maslini u lice“ 2014. književnom nagradom „Mladica Neretvanske masline“. Na najljepši način Iris je povezala niti večeri u kojoj se podsjećamo i na 100 obljetnicu od tiskanja Priča iz davnine I. B. Mažuranić. Zajedničke niti prepliću se kroz snagu riječi, žensku iskrenost, jek loma duše, mirise plavih promjena. Sunce, mjesec i cikličnost godišnjih doba. Svijet je to u kojem su vještice i crne vile. Anđeli nas čuvaju uz Belfegora, Svarožića i Potjehe za sva doba.

sijer_0

Briljantni, omiljeni, svestrani  majstor improvizacije i raskošnog stila, sjajni meteorološki pripovijedač, retoričar i pisac enciklopedijskog znanja,  Milan Sijerković,  u Noći knjige još jednom naše  je  posjetioce oduševio izborom pučkih vremenskih izreka iz hrvatske meteorološke literature. Odabrao je one koje se najvećim dijelom odnose na iskustvena znanja o klimatskim obilježjima (meteorološkim singularitetima) hrvatskog podneblja u kojima su datumske odrednice vjerski blagdani i drugi „sveti dani“ (spomendani) u godini.

Takve se izreke mogu pronaći kao sporadični prilozi u 10 stručno-popularnih meteoroloških knjiga o vremenu i podneblju pojedinih hrvatskih mjesta i područja, u 2 knjige Marka i Višnje Vučetić o Jadranu te u većim štivima (člancima) Josipa Bratulića, Milana Hodžića, Ljerke Šimunković, Milana Sijerkovića i Marka Vučetića - među inim. Svakako je najvažnije štivo takve vrste knjiga Pučko vremenoslovlje Milana Sijerkovića, koju je objavilo Otvoreno učilište u Zagrebu godine 1996., a u kojoj je pisac svrstao izreke za svaki mjesec u godini i za svako od četiri godišnja doba. Iz te knjige prezenter je izdvojio dvadesetak izreka koje se više ističu svojim literarnim obilježjima, domišljatim izričajima nego  stručno valjanim porukama.

Evo nekih koje su zanimljive i zbog prikladne usporedbe meteoroloških događaja  s drugim okolnostima svakodnevice!

Zmotan kak aprilsko vreme

Od Svetog Ilije sve su halje (cure) milije

Sveti Toma, ubij prajce doma, svoju bačvu privrtija, moju braću napojia

Božićnoj jugovini i tetkinu kolaču ne treba se veseliti

Za dažd i za smrt ne treba Boga moliti; sami će doći

Zima gizde ne gleda

Zima i gospoda ništa ne podare

Bože te sačuvaj oblačne bure i vedra juga

Čuvaj se senjske bure i brkate cure

Konjski topot, premaljetna grmljavina i ženski plač brzo prođu

Zimska južina i mladčeva obljuba ništa ne valjaju

Jugova vedrina i mladina dobrina- u dugo nisu

Kao poseban literarni dodatak  za kraj prezenter je izdvojio  stihove Miroslava Krleže iz njegove pjesme "Kalendarska" posvećene Tomašu Mikloušiću, tvorcu prvog hrvatskog "stoljetnog kalendara". Stihove je pročitala meteorologinja i kajkavka Vesna Đuričić.

Fantastični Marko Vučetić koji pliva u riječima ko riba u vodi najprije je poljuljao neka naša znanja  do temelja a zatim sve to izbrusio do savršenstva.

mv_0

Meteorološka informacija je sveprisutna. Izgovorena ili prikazana, ispisana ili narisana, korisna je taman toliko koliko je razumljiva. A je li uvijek razumljiva i točna? Propitkuje li itko točnost informacije? Tko to i zašto u meteorologiji mijenja stručno nazivlje i fizikalne jedinice? Čine li domišljate promjene uvjerljivijom samu meteorološku informaciju, a informatora znanjem potkovanu osobu? Ni jedno, ni drugo. Dapače, crv sumnje rastače cijelu struku! Imaju li promjene plansko događanje i opravdani razlog? Uostalom, gdje je izvor uočenih promjena?

Marko Vučetić prisutnim profesorima smrknuo je čelo jer gle čuda neki od njihovih đaka ne slušahu ih dobro ili su im blještave zvijezde došapnule nešto drugo. Zašto tako? - blještavi reflektori razotkriše neznanje, a Noć knjige prednost znanju daje!

Sve na kraju začini Marko ribarsko-meteorološkom kuhinjom Od divljeg zeja do paradižeta i izmami uzdahe prisutnih ljubitelja knjige koji ne mareći za večeru dohrliše među meteorološke ispisane stranice.

paradiso

Ni Krist ni apostoli nisu se ustezali na stolu imati divje zeje što je nekada slovilo za hranu siromašnih težaka i ribara, očito i apostola, a danas za slabo znanu iznimnu deliciju. Perun divjeg zeja i kapja maslinovog uja danas ljekovita delicija sljubljena s ribom pečenom na gradele.

Ribari su bili zadovoljni kad bi ulovili ražu, ribu s botunima, i spremali su je najčešće lešo kao kultnu laganu ali hranjivu ljetnu večeru. Mala plava hraniteljica uzmorskoga puka, sardela, piprema se na sto načina, ali jedan je inat neimaštini. Sardele na ražnju, iskonsko je ribarsko jelo koje u svojoj hedonističkoj jednostavnosti pokazuje svu ribarsku domišljatost.

U rijetkim prilikama slasticom se začinjao svečani ručak, ali i ako je neko dijete ili odrasli, ne daj Bože, dobio upalu pluća ili plauritu u život ga je vraćao paradižet! Mladićima je ova ljetna hladna energetska bomba davala polet, zanos i strast u večernjim izlascima kada je strankinjama trebalo pokazati i dokazati šarm i izdržljivost jadranskog „galeba“.

Više od riječi govore slike!

slikehrane2.tif

paradizet.tiftjesto.tif

Tombola je bila izdašna i za svakoga se našla knjiga ili dvije da kroz noć lakše bdije.

Na kraju još dodajemo malo Markovih riječi koje su nas pratile kroz cijelu priču i koje  proslavi posebnu draž daju.

Društvu se sa Griča ne haje i knjižnica ugodno mjesto postaje. A kad neminovnost k domu zove, svi veseli kreću ko da je već sutra nova noć knjige.

Mnogi su pomogli ovom užitku i nek se zna da cijenimo njihov rad, talente i mar!

Marina Blažina   Ivan Drače   Ivan Lukac

Ivo Marušić    Branka Repar

Kornelija Špoler Čanić     Sunčica Švaco

 
 
Centar za online baze podataka
CROSBI
Hrvatski znanstveni portal
Hrčak
Dabar
Tko je tko
Pero


Dogodilo se na današnji dan