Korisni linkovi Vremeplov Za knjižničare Online katalog Kontakt Obavijest Digitalizirana zbirka Dan hrvatskih knjižnica Kontakt Kontakt

Novosti u knjižnici DHMZ-a:

Zanimljivost

Na 41. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva koja se održala u razdoblju od 12. do 15. listopada u Primoštenu poseban interes izazvalo je predavanje Maria Hiberta, profesora na Filozoskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, pod naslovom Bibliotekarstvo u doba algoritamske kulture.

On je propitao profesionalne zadaće i odgovornosti informacijskih profesionalaca zaposlenih u knjižnicama koje pred njih postavlja  ubrzani razvoj algoritamske kulture. Pojam društvenosti u virtualnom prostoru je pod izrazitim tehnološkim uticajem. No,  zbog pomanjkanja znanja i interesa knjižničko osoblje uglavnom nije  u mogućnosti svojim  korisnicima osigurati  „sigurne zone“  informacijskog uživanja. Naglašena je opasnost  trenutne situacije u kojoj se sistematski zanemaruju ideološke implikacije automatskog procesiranja podataka i knjižničari  se nekritički podređuju okruženju, pa privatnost korisničkih aktivnosti ostaje izvan dosega njihova interesa i vještina.

Zbog toga je važno da   informacijski profesionalci u knjižnicama ovladaju potrebnim znanjima i zaštite   svoje  korisnike od algoritamskog nadziranja koje  danas nekontrolirano narušava intelektualne slobode i ljudska prava.

hib.jpg

Pawel Kaczynski

zelene knjiznice.jpg

Pored prethodne, interes sudionika skupa izazvala je tema zelene pismenosti koja  postaje sve značajniji dio strategije razvoja informacijskih službi.U današnjem društvu je nužno da svi njegovi članovi razumiju utjecaj svojih odluka i radnji na okoliš. Važna je svijest o održivom razvoju i poticanje kritičkog mišljenja, a to čini okosnicu zelene, odnosno ekološke pismenosti. Premda je zelena pismenost definirana još ranih 90-ih, istovremeno s nastankom pokreta zelenih knjižnica, danas je njen značaj veći nego ikad prije.  S obzirom da knjižnice pružaju široki  raspon informacija i usluga, one postaju polazišta ekološkog – zelenog opismenjavanja društva.

U tom dijelu bilo bi važno naglasiti nužnost boljeg povezivanja kontinentalne i morske Hrvatske kroz jačanje informacijske, spoznajne i kulturne veze sjevera i juga koja je sve do danas  ostala zanemarena. Možda bi se mogao uvesti i novi termin „plava pismenost“.


EBSCO Discovery Service (EDS)

Izdavač EBSCO Information Services omogućio je korištenje aplikacije (EDS) EBSCO Discovery Service. To je  sučelje za objedinjeno pretraživanje svih e-izvora koji su dostupni na pojedinim Sveučilištima i ustanovama u RH kao i slobodnih mrežnih izvora korištenjem jednog polja.Na taj način je pretraživanje postalo znatno brže i jednostavnije, a korisnici dobivaju relevantne rezultate dostupne u raznim izvorima na mreži ili bazama podataka.

Objedinjeno pretraživanje, EDS, mogu koristiti svi pripadnici pojedine sveučilišne zajednice i institucije: studenti, nastavnici i zaposlenici. Korištenje je omogućeno direktno s računala u institucijama, te logiranjem AAI@EduHr identitetom za pretraživanje izvan sustava.
Putem Portala elektroničkih izvora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu moguće je u padajućem izborniku odabrati jedno od 8 Sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Puli, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Sjever), Institut Ruđer Bošković ili Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu za ostale institucije izvan sastavnica pojedinih Sveučilišta.

Na svakom korisničkom računu je, osim bazama u sklopu nacionalne licence, omogućen pristup i bazama koje pretplaćuje samo pojedino Sveučilište.

Ovo je prva godina instalacije EDS-a i pilot projekt u kojem je dogovoreno tih prvih deset korisničkih računa, za NSK, osam sveučilišta i IRB.

Sve ostale institucije koriste NSK profil, no samo za objedinjeno pretraživanje izvora bez mogućnosti pristupa punom tekstu. Očekuje se da će u idućoj godini broj licenci biti povećan.

Sučelje je pušteno u rad početkom kolovoza i još se testira.

Dostupno je na adresi:

http://baze.nsk.hr/

eds


Nova platforma Taylor & Francis!

Izdavač  Taylor & Francis predstavio je  novu platformu Taylor & Francis Online (http://www.tandfonline.com/).

taylor.jpeg

Platforma je obogaćena prikazom članaka koji uključuje podatke o citiranosti i relevantnim statistikama, optimiziranim filterom za tematsko pretraživanje, uključujući datum izdavanja i mogućnosti pristupa, jednostavniji pronalazak ključnih časopisa kao i neometan pristup, pretraživanje i preuzimanje članaka neovisno radi li se o pristupu putem mobilnog telefona, računala, tableta itd.

Upute za korištenje i dodatne informacije o platformi mogu se pogledati na adresi:

http://www.tandf.co.uk/journals/tfo-resources/downloads/tfo-a4-user-guide.pdf

Thomson Reuters prodaje dio svog poslovanja

Tvrtka Thomson Reuters prodaje svoj ‘Intellectual Property & Science Business’ privatnim investicijskim fondovima Onex i Bearing Asia.

U Reutersovom poslovnom segmentu za intelektualno vlasništvo i znanost nalaze se i citatne baze podataka Web of Science (WoS) i Journal Citation Reports.

thomson.jpeg

Nova platforma - Cambridge Core

canbridge.jpeg

Izdavač Cambridge University Press predstavlja novu platformu Cambridge Core putem koje će se prvi put na jednom mjestu moći pretražiti svi sadržaji izdavača uključujući više od 30,000 e-knjiga i 360 časopisa. Nacionalna licenca uključuje časopise ovoga izdavača.   Nova platforma će biti lansirana u periodu od sredine srpnja do sredine kolovoza. Upute za korištenje i dodatne informacije dostupne su na adresi:

http://librarians.cambridgecore.org/about/


Obavijest

NSK.png

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu preuzela je u 2015. raniju ulogu MZOS-a, kao i Centra za online baze podataka koji je na razini Republike Hrvatske pružao tehničku pomoć pri osiguravanju pristupa online bazama. MZOS će usko surađivati s Knjižnicom u svrhu ispunjenja svih njenih zadaća.

Na sjednici Savjetodavnog povjerenstva za nabavu baza podataka i Pregovaračkog tima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održanoj 31. ožujka 2016. odlučeno je da će se  nacionalnom licencom u 2016. godini nabaviti sljedeće baze:

1.    EBSCO + PsycInfoandPsycArticles

2.    OVID

3.    Thomson Reuters (JHCD, CitationConnection, WoS, CC)

4.    AMS

5.    Elsevier – SCOPUS

6.    JSTOR

7.    Springer all Journals

8.    Nature

9.    IoP – Institute ofPhysics

10. Royal Societyofchemistry

11. CambridgeJournalsOnline 2016.

12. BioOne

13. CAB Abstracts – 6 mjeseci

Sve novosti i promjene u vezi pristupa ovim bazama dostupne su na:

http://baze.nsk.hr/

 

Potpisan je Sporazum o suradnji na razvoju i održavanju sustava Dabar

Sustav Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) važna je otvorena nacionalna infrastruktura u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.  Nastao je okupljanjem šire akademske zajednice oko inicijative koju je u  2014. pokrenuo Sveučilišni računski centar (SRCE).

Svrha Dabra je omogućiti svim subjektima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja prikupljanje, trajnu pohranu i diseminaciju različitih vrsta i oblika digitalnih sadržaja, ali i poticati otvoreni pristup rezultatima istraživanja i obrazovnim sadržajima.

Ovim je Sporazumom pet institucija (SRCE, IRB, NSK, FFZg, MEF) akademske zajednice koje su  doprinijele nastanku Dabra ujedinilo svoja znanja i iskustva kako bi osigurali daljnji razvoj i održavanje ovog  sustava.

Do sada je više od 80 ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja prepoznalo Dabar i u njemu uspostavilo svoj repozitorij. Vjerujemo da će im se uskoro pridružiti  DHMZ!

Hrčak slavi

10 mu je godina već!

https://3.bp.blogspot.com/--Ko317lHTxU/Vuf0_c8ze_I/AAAAAAAABKE/NjqMS3fy_a06l2SE4wLz6KpBA9iIr5HbQ/s400/hrcak_veliki.tif

Portal s otvorenim pristupom hrvatskim znanstvenim i stručnim časopisima Hrčak proslavio je svojih prvih deset godina rada. Portal je javnosti prvi put predstavljen  7. veljače 2006.

Glavni ciljevi projekta su:

izgraditi sustav koji će uredništvima časopisa omogućiti besplatno objavljivanje digitalnih inačica časopisa, a korisnicima pregledavanje i pretraživanje kroz jedinstveno sučelje;

potaknuti što veći broj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa da ponude svoj sadržaj otvoreno i online, u skladu s globalnim inicijativama za otvoreni pristup znanstvenim informacijama.

Uredništva brojnih časopisa prepoznala  su koristi od uključenosti časopisa na tu platformu. Hrčak im osigurava bitno veću vidljivost kao i razmjenu podataka o objavljenim radovima s velikim svjetskim repozitorijima, bazama podataka i arhivima. 

https://3.bp.blogspot.com/-fCWzfO2tDXs/Vuf4eGfGn_I/AAAAAAAABKk/h4MZUjYJjdka3nRZTX4e8Mhv96cPAWPZg/s1600/google.tif

Osim toga, surađuje s uglednim izdavačima i agregatorima, pa tako povećava prisutnost hrvatskih časopisa u bazama podataka kao što su  Web ofScience, Scopus, Google Scholar i drugi. Na taj se način hrvatska znanstvena publicistika integrira u svjetsku izdavačku zajednicu

https://3.bp.blogspot.com/-k31k7ISGAgc/Vuf3qWsstAI/AAAAAAAABKU/V0TMKZd1MzgEj3f24t8IMoLChrlsAP3yg/s1600/scopus.png

https://4.bp.blogspot.com/-eSM3-jmK-8E/Vuf3N0et72I/AAAAAAAABKY/TKWZeXxhC8c1q-SK5lnsl-UWEIfEv3wkQ/s1600/web%2Bof%2Bscience.tif

Predsjednica portala dr.sc. Jadranka Stojanovski tom je prigodom posebno istaknula  suradnju s OpenAIRE H2020 projektom Europske komisije, čija baza podataka integrira cjelokupno europsko izdavaštvo u otvorenom pristupu i na najbolji način promiče naše napore u prihvaćanju koncepata otvorene znanosti, što je posebno važno za male znanstvene zajednice.


Prigodom obljetnice prisjetimo se da je
Državni hidrometeorološki zavod
na poticaj knjižnice još  2010. započeo s objavljivanjem Hrvatskog meteorološkog časopisa (HMČ) na portalu Hrčak. Do danas su na toj platformi objavljeni svi brojevi časopisa počev od davne 1957. godine. Cjelokupni posao digitalizacije i postavljanja HMČ-a na Hrčak organizirao je i proveo tadašnji glavni urednik časopisa Davor Nikolić, dipl.ing. a  tekstove je skenirala djelatnica Zavoda Višnja Zdelarec.

https://1.bp.blogspot.com/-AbnwdzdvPj4/Vuf8U1qYq-I/AAAAAAAABK8/4SGf-glN8Lk4ZhBXFw_FfvTz5ZWHbi5zA/s320/HM%25C4%258C2.tif

.

Deklaracija o pravu europskih građana na pismenost

elinet.jpeg

U siječnju 2016.  u Amsterdamu je održana ELINET-ova (European Association for the Education of Adults) Europska konferencija o pismenosti na kojoj su izneseni rezultati istraživanja u posljednje dvije godine u 28 zemalja članica, kao i primjeri dobe prakse u opismenjavanju svih dobnih skupina. Predstavljena je  zajednička europska platforma.

Prijevod ELINET-ove Deklaracije o pravu europsih građana na pismenost dostupan je na:

https://hcdbilten.files.wordpress.com/2016/01/elinet_deklaracija_pismenost.pdf

 

Donacija Javne ustanove "Maksimir"

Maksimirske proljetniceMaksimirske proljetnice : priručnik za određivanje vrsta - Mirjana Vrbek, Suzana Buzjak ; autorica teksta i fotografije Biljana Janev Hutinec...et al.

Zagreb: Javna ustanova "Maksimir", 2007. (Osijek : Gradska tiskara) 52 str. : ilust. u bojama ; 17 cm

Maksimirske proljetnice knjižica koja će vam pomoći da prepoznate neke od najranijih proljetnica u parku Maksimir. Obuhvaća 22 vrste karakteristične za ovo područje, a može se primijeniti i na okolne krajeve. Podijeljena je u tri dijela; uvodni dio s crtežima i objašnjenjima dijelova biljke, opis biljnih vrsta te pojmovnik. U opisnom dijelu dan je hrvatski i znanstveni naziv vrste, opis, opis slične vrste ako postoji, stanište na kojem raste, shematski prikaz vremena cvatnje, crtež biljke te neke zanimljivosti.

Park Maksimir jedan je od najstarijih parkova jugoistočne Europe. Prva zaštita parka Maksimir datira iz 1948. godine kada je,u ukupnoj površini od 316 hektara proglašen prirodnom rijetkošću. Rješenjem tadašnjeg Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti u Zagrebu. Danas park Maksimir zbog svoje iznimne vrijednosti uživa dvostruku zaštitu, zakonom o zaštiti prirode zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture, a Zakonom o zaštiti prirode zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture , a Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zaštićen je kao kulturno dobro. Kao i mnoge druge biljne i životinjske vrste i proljetnice pridonose njegovoj vrijednosti. Uz pomoć ove knjižice naučite prepoznavati neke od njih.




Poklon Nade Dadaček

AgroklimatologijaAgroklimatologija - Nada Dadaček, Tomislava Peremin Volf ; [oblikovanje crteža i slika Jadranko Peremin]

Križevci : Visoko gospodarsko učilište, 2009. (Čakovec : ˝Zrinski˝), 139 str. : ilustr., graf. prikazi (pretežno u bojama) ; 24 cm

Uzgoj kultura ovisi o vremenskim prilikama, ali i o klimi. Glavni klimatski elementi koji utječu na klimu su svjetlost i toplina, te voda i vjetar.Klimatski elementi, neki više a neki manje utječu kako na naše živote, tako i na život biljaka. Istina, klima se mijenja, ali čovjek ne može na nju svjesno djelovati. Zato treba upoznati klimu kako bi njoj mogli prilagoditi biljku.





Zanimljiva prinova

Lehrbuch der meteorologie - Julius Hann

Lehrbuch der meteorologie - Julius Hann
Leipzig, : C. H. Tauchnitz, 1906, 642 str. : ilustr. ; 27 cm


Prinova u Zavodskoj biblioteci Lehrnbuch der meteorologie od dr. Juliusa Hanna profesora na Sveučilištu u Beču (1874. – 1897.) voditelja Austrijske meteorološke službe (1877. – 1897.) jednog od osnivača Austrijskog meteorološkog društva te urednika časopisa Meteorologische Zeitschrift, čija su proučavanja meteoroloških i klimatoloških pojava zadužila generacije meteorologa i klimatologa.

Radi se o lijepoj, korisnoj i nadasve vrijednoj monografiji koja će obogatiti police biblioteke. Lehrnbuch der meteorologie tiskana je 1906. godine u Leipzigu i ovo je njeno drugo izdanje. Tvrdo je ukoričena, djelomično u koži, a na hrbatu s zlatotiskom. Dimenzije su joj 19X26 cm, a sastoji se od 654 stranice sa zanimljivim slikama, kartama i tebelama.

Kao posebnu zanimljivost spomenimo da su među 143 meteorološke postaje iz cijeloga svijeta, čije je podatke Hann koristio u knjizi, i naše dvije. U tablici je na kraju knjige pod rednim brojem 41. naveden Agram (Zagreb) i pod brojem 43. Lesina (Hvar). Između ove dvije naše postaje na 42. mjestu je Sarajevo.

Prema potpisu na naslovnici, vlasnik knjige je nekada bio dr. Vladoje Drapczyński, meteorolog/klimatolog čiji je životni put i znanstveno djelovanje u Zagrebu slabo rasvijetljeno. Možda bi više znanja o životu ove knjige, jer i knjige ga imaju, doprinijelo i rasvjetljavanju životnog puta Drapczyńskog.

Sve u svemu Lehrnbuch der meteorologie dobro je došla u okrilje Državnog hidrometeorološkog zavoda RH.

Osim monografije Lehrnbuch der meteorologie Julius Han je autor: Die Erde als Ganzes, ihre Atmosphäre und Hydrosphäre, 1872; Handbuch der Klimatologie, 1883; Atlas der Meteorologie, 1887

Centar za online baze podataka
CROSBI
Hrvatski znanstveni portal
Hrčak
Dabar
Tko je tko
Pero


Dogodilo se na današnji dan