Mijo Kišpatić

Mijo Kišpatić
Mišo KIŠPATIĆ
Rođen: 22.09.1851.
(Osijek, HR)
Umro: 17.05.1926.
Mjesto djelovanja:Osijek, Zagreb
Opis:Hrvatski minerolog
Jezik:hrv
Izvor:Essekeri

Bavio se raznim područjima prirodoslovlja: petrografijom, mineralogijom, geologijom, seizmologijom, paleontologijom, zoologijom, botanikom, pedologijom pa čak i društvenim znanostima kao što je arheologija.

Mijo Kišpatić rođen je 22. rujna 1851, u Osijeku.
U svom je gradu završio osnovnu i srednju školu, a zatim u Beču studij prirodopisa, matematike i fizike.
U 22. godini vraća se u svoj Osijek i počinje raditi kao mladi učitelj, kasnije profesor u osječkoj realnoj gimnaziji.

Na tadašnjem zagrebačkom Sveučilištu Franje Josipa I, Kišpatić je 07. svibnja 1881. obranio prirodoslovni doktorat i tako kao prvi stekao zvanje doktora prirodnih znanosti u Hrvatskoj.
Kišpatićeva disertacija, rađena pod mentorstvom slavonog geologa Tschermaka, smatra se u svijetu pionirskim djelom literature o znanstvenoj klasifikaciji stjena na osnovi kemijskog proučavanja.

Dvije godine poslije izabran je Kišpatić za dopisnog člana JAZU, a 1893. postaje njezin redovan član.
Slijedeće godine imenovan je ravnateljem Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja.
U svojem radu u Mineraloško geološkom muzeju surađivao je s Dragutinom Gorjanovićem – Krambergerom, istraživačem nalazišta Krapinskog pračovjeka te s Gjurom Pilarom vodećim hrvatskim geologom tog vremena, također bivšim osječkim profesorom.

Kišpatić je uveo i novi način pribavljanja uzoraka minerala te na taj način osigurao više stotina znanstveno izuzetno važnih uzoraka s najpoznatijih svjetskih nalazišta.
Također je sam, tijekom svojih terenskih istraživanja, sakupio i obradio bogatu mineralošku i petrografsku građu.
Ovi znanstveno obrađeni uzorci predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja, što ih čini višestruko vrijednima.

Kišpatić je 1872. u vrijeme jedne od najžešćih erupcija, posjetio Vezuv.
O tome je kasnije objavio vrlo živopisan putopis.
Tako se svrstao među najznačajnije popularizatore znanosti svog vremena.
Naslovi njegovih knjiga kao Slike iz rudarstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, kao i udžbenik iz mineralogije i seizmografije govore kako se Kišpatić uspješno bavio ne samo geologijom već i zoologijom, botanikom, pa čak i društvenim znanostima kao što je arheologija.

Tijekom svog muzeološkog i znanstvenog djelovanja Kišpatić je objavio više od 180 znanstvenih i popularnih djela. Umro je 1926 u Zagrebu.

Ukupno: 21
3

Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1889. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 14)
58 KIŠPA IZ
Zagreb : Tisak Dioničke tiskare : 1889. -
54 KIŠPA ser
6

Zagreb : Tisak Dioničke tiskare : 1889. -
54 KIŠPA ser
Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1886. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 11)
595.7 KIŠPA kuk
Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1886. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 11)
595.7 KIŠPA kuk
9

Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1887. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 12)
595.7 KIŠPA kuk
Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1887. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 12)
595.7 KIŠPA kuk
Zagreb : Tiskom Dioničke tiskare, 1891. -
550.3 KIŠPA pot
13

Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1893. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 18)
59 KIŠPA rib
Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1893. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 18)
59 KIŠPA rib
Zagreb Naklada Matice hrvatske, 1878. -
(Poučna knjižnica Matice hrvatske ; knj. 2)
Z 55 KIŠPA sli
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.