Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek
Rođen: 20.04.1816.
(Sobotište, SVK)
Umro: 30.11.1895.
Opis:Hrvatski jezikoslovac, povjesničar, publicist i leksikograf slovačkoga podrijetla
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia, Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti: Zagreb: 1987

Bogoslav Šulek (Bohuslav; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. - Zagreb, 30. studenog 1895.), hrvatski jezikoslovac, povjesničar, publicist i leksikograf slovačkoga podrijetla.

Pučku školu pohađao u Sobotištu, evangelički licej u Požunu (Bratislava). Ne zaredivši se za pastora i ne mogavši poći na studij u Jenu, u studenome 1838. dolazi k bratu u Brod na Savi, uspostavlja vezu s Ljudevitom Gajem (1839.) i od jeseni iste godine u Zagrebu radi u tiskari Franje Župana.
U Gajevim izdanjima počinje surađivati 1841. Godine 1844/45. glavni je urednik ilegalnoga lista ˝Branislav˝ koji je tiskan u Beogradu.
Od 1846. uređuje Gajeve ˝Novine Horvatske, Slavonske i Dalmatinske˝, od 1849. ˝Slavenski jug˝ a od 1850. ˝Jugoslavenske novine˝.
U pedesetim godinama intenzivno djeluje kao pisac popularnih priručnika (na primjer Naputak za one, koji uče čitati, Početnica za djecu, Prirodopis za niže škole, Biljarstvo za višje gimnazije i druge).
Istodobno radi na njemačko-hrvatskome rječniku. Pobijao je velikosrpska jezičnopolitička presizanja srpskoga jezikoslovca i folklorista Vuka Karadžića.
Godine 1856. u časopisu ˝Neven˝ izlazi ključni Šulekov članak ˝Srbi i Hrvati˝, na više od 30 stranica.
Trijeznim se pristupom u kojemu je kombinirana povijest, književnost i filologija pobijaju velikosrpski stavovi koji atribuiraju svu štokavski napisanu književnost srpskomu jezičnomu korpusu.
˝Tko želi zanijekati egzistenciju jednomu narodu, taj treba da se dobro naoruža razlozima vođenim iz naravi stvari i svjedočanstvima vjere dostojnih povjesnika˝.
Primorski pisci nazivaju svoj jezik hrvatskim, tvrdi Šulek te citira desetak i više djela u kojima se spominje u naslovu hrvatsko ime.
Naprotiv, ne može se naći knjiga pisana glagoljicom ili latinicom u kojoj bi pisac svoj jezik zvao srpskim, pače i knjige pisane bosanskom ćirilicom zovu svoj jezik hrvatskim ili slovinskim.
Uostalom-kako bi ga hrvatski pisac i mogao nazvati srpskim, kada su u ono doba sve do najnovijega vremena Srbi pisali smjesom crkvenoga, ruskoga i srpskoga jezika, dok je štokavski jezik ˝sve do ovoga vijeka samo kod Hrvata cvatio˝.
Od 1858. do 1865. uređuje ˝Gospodarski list˝. Jedan je od pokretača ˝Pozora˝ (1867). Iznimno plodan publicist i popularizator znanosti.
Godine 1868. izdaje svoje najpoznatije političko djelo ˝Naše pravice. Izbor zakonah, poveljah i spisah, znamenitih za državno pravo kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske od god. 1202 - 1868˝. Akademik JAZU i njezin tajnik od 1871. do smrti.
U doktora znanosti promaknut 1867. na temelju disertacije o Ruđeru Boškoviću. Kad je 1861. hrvatski jezik, zamijenivši njemački, ponovno postao službenim, Šulek je predano radio na oblikovanju hrvatskoga stručnog i znanstvenog nazivlja, a nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868), i hrvatskoga vojnog (domobranskog) nazivlja.
Pristaša jezičnih načela zagrebačke filološke škole, naglašeno sklon jezičnomu čistunstvu, posuđenice je zamjenjivao tražeći rješenja u hrvatskim narječjima, posuđujući iz slavenskih jezika (najčešće iz slovačkoga i češkoga, ali i iz ruskoga i slovenskoga) te oblikovanjem novotvorenica. Tako je došao u sukob sa zagovornicima takozvanog čistoga narodnog jezika (hrvatskim vukovcima) koji su kritizirali njegove postupke a njegova leksička (nazivoslovna) rješenja porugljivo zvali ˝šulekizmi˝.
Usprkos tomu u hrvatskome su se jeziku do danas zadržali brojni nazivi koje je oblikovao Šulek, tako da se bez pretjerivanja može reći da je hrvatsko nazivlje na području društvenih i prirodnih znanosti, tehnologije i urbane civilizacije nezamislivo bez njega.
Zahvaljujući tomu, Šulek spada u najuži krug najutjecajnijih hrvatskih jezikoslovaca u povijesti.

DJELA:
- Šta naměravaju Iliri? Beograd, 1844;
- Austrianski dariavni ustav (konstitucija), Zagreb, 1850;
- Naputak za one koji uče čitati (Mala čitanka za početnike), Zagreb, 1850; Biljarstvo, I-II, Beč, Zagreb, 1856-1859;
- Deutsch-kroatisches W6rterbuch, Njemačko-hrvatski rječn

Ukupno: 7
3

Zagreb : Dionička tiskara, 1885. -
572 ŠULEK pre
Zagreb : Dionička tiskara, 1885. -
572 ŠULEK pre
Zagreb : Društvo Sv. Jeronima, 1873. -
(Pučka knjižnica izdavana društvom svetojeronimskim ; 14)
53 ŠULEK p1
Zagreb : Društvo Sv. Jeronima, 1876. -
(Pučka knjižnica izdavana društvom svetojeronimskim ; 16)
53 ŠULEK p3
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.