Vladimir Bazala

Vladimir Bazala
Rođen: 15.04.1901.
(Zagreb, HRV)
Umro: 1987
Opis:Liječnik
Izvor:enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53926

BAZALA, Vladimir, ginekolog, povjesničar medicine i kulturni povjesnik (Zagreb, 15.IV 1901).
Sin je filozofa Alberta Bazale.
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu, medicinu studirao u Beču i Zagrebu, gdje je promoviran 1924.
God. 1929. završio je studij i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Od 1926. do 1939. bio je asistent Ginekološke klinike u Zagrebu, a 1941–1945. predstojnik odjela za ženske bolesti Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu.
God. 1943. imenovan je privatnim docentom i naslovnim izvanrednim profesorom ginekologije i porodništva zagrebačkoga Medicinskog fakulteta.
Od 1945. do 1949. šef je Ginekološko-porođajnog odjela bolnice u Sarajevu, ravnatelj Babičke škole i profesor sarajevskog Medicinskog fakulteta, a 1949–1953. vodi ginekološko-porođajni odjel u Dubrovniku.
Od 1954. do umirovljenja (1960) šef je ginekološkog dispanzera Doma narodnog zdravlja Maksimir u Zagrebu.
Član je mnogih znanstvenih i stručnih udruženja: Royal Society of Medicine (London), Accademia delle scienze (Peseara), International Academy of Gynaecological Cytology (Chicago), Internationale Paracelsus Gesellschaft (Salzburg), Deutsche Geseltschaft für die Geschichte der Medizin, Naturwissenschaft und Technik (Frankfurt na Majni) te član osnivač i dugogodišnji potpredsjednik Naučnog društva za povijest zdravstvene kulture (Beograd).
Sudjeluje u radu Hrvatskoga liječničkog zbora i njegovih sekcija; u nekim liječničkim društvima u zemlji te u različnim kulturnim društvima i ustanovama u Zagrebu. — U području ginekologije i porodništva osobito se bavio balneoterapijom, fizikalnom terapijom i primjenom rendgenskih zraka u toj struci (Liječnički vjesnik, 1933, 1936, 1938), zatim socijalnom ginekologijom (Liječnički vjesnik, 1934) te prvi u našoj ginekološkoj literaturi opisao neke posebne bolesti (Ars therapeutica, 1933; Terapeutski vjesnik, 1934; Medicinski arhiv, 1947, 1948).
Usavršio je neke ginekološke instrumente i operativne metode (Liječnički vjesnik, 1929, 1931, 1941; Medicinski arhiv, 1947).
Napisao je nekoliko ginekoloških udžbenika i priručnika.
Bavio se onkologijom proučavajući problem kancerogeneze te je upozoravao na profilaktičku terapiju prekanceroza (Ars medici, 1959–1973; Zentralblatt für Gynäkologie, Leipzig 1961; Medizinische Klinik, 1962).
Veći dio rada posvetio je povijesti medicine.
Proučavao je pučku medicinu i nadriliječništvo (Liječnički vjesnik, 1929, 1932, 1933, 1938; Ars therapeutica, 1938), obrađivao je povijest ginekologije i porodništva (Die Waage, 1965) te povijest balneologije u Hrvatskoj (Forschung–Praxis–Fortbildung, 1967); pisao je o povijesti epidemija i protuepidemioloških mjera u nas (Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 1962; Forschung–Praxis–Fortbildung, 1966).
Posebnu je pažnju posvetio proučavanju zdravstvene kulture starog Dubrovnika (Alma mater croatica, 1940; Farmaceutski glasnik, 1955; Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 1974) i zdravstva u Vojnoj krajini (Acta historica medicinae, pharmaciae veterinae, 1962).
Osobito se zanimao za veze hrvatske medicine s medicinama susjednih zemalja (Pagine di storia della medicina, Rim 1967; 1969; Zbornik radova I kongresa za istoriju zdravstvene kulture podunavskih zemalja, 1978), poviješću naših bolnica (Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 1969, 1970; Arhitektura, 1975) te proučavanjem nekih istaknutih ličnosti iz povijesti opće (Hipokrat, Paracelsus) i hrvatske medicine (Đ.Baglivi, J.Bajamonti, G. i T.Budislavić, A.Dudić, I. A.Kaznačić, L.Stulli, C.Zarotti i dr.).
Dao je pregled liječnika koji su djelovali u vrijeme ilirskog preporoda (Kolo, 1966) i hrvatskih prirodoslovaca-filozofa (Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 1977).
Zanimaju ga pitanja medicinske i znanstvene terminologije, problemi nastave iz povijesti medicine, a sastavio je i nekoliko bibliografija (babičkih udžbenika, literature iz povijesti zdravstva, radova članova Medicinskog fakulteta u Zagrebu te radova iz povijes

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.