Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Petar Stanković

Petar Stanković
Stancovich Pietro
Rođen: 24.02.1771. Wikipedia
(Barban, HR)
Umro: 12.08.1852.
Opis:Talijanski i hrvatski istarski javni djelatnik s konca 18. i prve polovice 19. stoljeća

Pietro Stancovich (Petar Stanković), (Barban, 24. veljače 1771. - Barban, 12. rujna 1852.), talijanski i hrvatski istarski javni djelatnik s konca 18. i prve polovice 19. stoljeća.

Petar Stanković / Pietro Stancovich, barbanski kanonik i polihistor Istre, svećenik i pisac, polemičar, posjednik golemog zemljišnog i novčanog imutka, znatiželjni istraživač, izumitelj ratarskih strojeva, oplemenitelj stoke, veliki bibliofil i sakupljač istarskih i drugih starina, član raznih, pretežito georgičkih europskih akademija, nedvojbeno je jedna od najzanimljivijih istarskih ličnosti s konca 18. i prve polovice 19. stoljeća.
Pristaša fiziokratskih ideja, tipičan predstavnik svoga vremena, osebujnim je, gotovo romanesknim, nerijetko i kontroverznim načinom života privlačio pozornost ne samo vlastite istarske sredine, već i nekih europskih intelektualnih krugova, pa i vrlo uglednih pojedinaca s kojima se dopisivao, a neki su ga iz europskih metropola dolazili i posjećivati u malom istarskom Barbanu.
Rođen u obitelji bogatog barbanskog poduzetnika Antuna Stankovića, Petar Stanković je temelje svoje pismenosti na hrvatskom i talijanskom jeziku dobio od lokalnog svećenika.
Višu školsku naobrazbu stekao je u talijanskim školama koje je pohađao u Rovinju, Padovi i Vidmu (Udine).
Iako je u Padovi diplomirao teologiju, njegov se interes protezao i na prirodne znanosti: kemiju, astronomiju, botaniku, fiziku, matematiku.

Godine 1795., rekavši mladu misu, započinje sa svećeničkim radom.
Kako je svećenikom postao zbog očevih ambicija, manje je mario za duše u svojoj župi, a više za svoje materijalno stanje.
Kanonikom postaje već u dvadeset i sedmoj godini, no bavio se raznim područjima; arheologijom, jezikoslovljem, bilježio je narodne običaje, bavio se izumima, zoologijom, botanikom, glazbom, pa i arhitekturom.
Dva njegova izuma za preradu maslina priskrbila su mu i međunarodni ugled kao izumitelja.
Bio je strastveni zaljubljenik u knjigu.
Svoju je veliku knjižnicu s preko 4000 svezaka ostavio gradu svoje mladosti – Rovinju, i ona se čuva u Zavičajnom muzeju Rovinja pod nazivom „Stancoviciana“.
Niz njegovih objavljenih knjiga te neobjavljenih rukopisa i pisama čuva se i u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.
Za života je objavio dvadeset i tri knjige s oko 3000 stranica, gotovo sve na talijanskom jeziku.
Prvo mu je djelo na hrvatskom jeziku ˝Kratak Nauk Karstianski˝, no zapažena je i njegova prigodnica na hrvatskom jeziku “Za pyr”.
Osrednji pjesnik, Stanković je veće uspjehe postigao u znanosti i publicistici.
Najveći je uspjeh postigao knjigom ˝Biografia degli uomini distinti dell’Istria˝ (“Biografije poznatih Istrana”) koja je doživjela tri izdanja (na talijanskom jeziku) i u kojoj je u tri opsežna sveska prikupio biografije i druge podatke o osobama i zbivanjima u daljoj i bližoj istarskoj prošlosti, za što su ga suvremenici ovjenčali epitetom “istarskog Plutarha”.
U veljači 2011. u njegovom rodnom mjestu Barbanu pokrenuta je njemu u čast kulturna manifestacija “Memorijal Petra Stankovića”.

(Izvor: Wikipedia)

Ukupno: 2
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.