Milutin Mayer

Milutin Mayer
Rođen: 16.11.1874.
(Velika Ludina, HR)
Umro: 23.02.1958.
Opis:Hrvatski romanopisac i pripovjedač
Jezik:hrvatski
Izvor:Wikipedia

Milutin Mayer (Velika Ludina kraj Popovače 16. studenog 1874. - Zagreb, 23. veljače 1958.) hrvatski pisac povijesnih romana, učitelj, društveni i komunalni djelatnik.

Osnovnu školu završio je u Maji kraj Petrinje, a Višu pučku školu (građansku) u Glini.
Školovanje je nastavio u učiteljskoj školi u Zagrebu, a nakon toga se zaposlio u Svetoj Heleni kraj Križevaca i počeo pisati povijesne romane u kojima opisuje događaje iz hrvatske povijesti.
Godine 1899. oženio se s Križevčankom Franjkom i 16. travnja 1900. mu se rodila kćer Blaženka.
Godinu dana kasnije, 16. listopada 1901. godine, rodio mu se i sin Milutin te potom još troje djece.
Godine 1902. Društvo svetog Jeronima objavilo mu je roman ˝Mučenici˝, pripovijest iz doba drevnih kršćana.
Već 1903. roman je preveden na slovenski.
Bila je to knjiga koja je svojim naslovom podsjećala na mučeništvo hrvatskih učitelja koji su bez potrebe i za najmanju kritiku politike premještani u zabitna mjesta gdje nisu mogli pristojno ni stanovati ni živjeti.
Godine 1903. mu izlazi roman ˝Za krst časni i slobodu zlatnu˝, za koju je dobio nagradu iz zaklade Kotura (roman je godine 1992. i 1995. objavljen pod imenom Tatari u Hrvatskoj).

Podban Slavko Cuvaj de Carevdar je 31. listopada 1908. godine dozvolio Milutinu Mayeru polaganje ispita iz povijesti za učiteljsku službu i time je bio osposobljen za službu županijskog školskog nadzornika, i kada su mu Cuvajevi ponudili takvo mjesto u Zagrebu, Milutin Mayer je prihvatio.

Mayerovo imenovanje 5. travnja 1909. godine za školskog nadzornika Zagrebačke županije, u lipnju 1909. godine seli se u Zagreb u Jurjevsku 51. U Družbu ˝Braća hrvatskog zmaja˝ primljen je nekoliko dana nakon molbe za ulazak koju je napisao 10. siječnja 1910. godine, u kojem se našao i s Rudolfom Horvatom.

Milutin Mayer je 5. prosinca 1912. premješten bez obrazloženja u Vukovar za županijskog školskog nadzornika Srijemske županije i na tom području radi do 1917. godine.
Za to vrijeme (4. veljače 1916. godine) dobio je zlatnu kolajnu ˝Pro Ecclesia et Pontifice˝ od pape Benedikta XV. za svoje zasluge na književnom polju.

6. travnja 1917. Milutin Mayer dobio je premještaj u Osijek, u kojem je bio aktivan u Klubu hrvatskih književnika u Osijeku koji je vodio Rudolfo Franjin Magjer još od 1909. godine, a koji je imao slične ciljeve kao Družba ˝Braća hrvatskog zmaja˝ (s kojima je također uspostavio veze u Slavoniji), s time da je težište stavljeno na hrvatsku knjigu i hrvatski jezik.
U izdanju ovog kluba objavljen je 1920. godine novi povijesni roman Milutina Mayera ˝Posljednji kralj˝ koji obrađuje vrijeme kada Jelena Lijepa udovica kralja Zvonimira promišlja kako da hrvatsku krunu prinese na svoga brata Ladislava Ugarskog, što se poslije pogibije kralja Petra Svačića i dogodilo, kada je 1102. Koloman krunjen za hrvatskog kralja.
Obrada ove teme bila je beogradskoj vladi prikladna, jer se njome širila mržnja na Mađare, a odgovarala im je priča o gubitku hrvatske samostalnosti.
Politički ona je odgovarala i Hrvatima kroz njegovanje uspomene na staro hrvatsko kraljevstvo u čemu Beograd nije vidio nikakvu opasnost za jugoslavensku državu, pa je 1925. godine dopustio (nakon određenog kolebanja) veliku proslavu obilježavanja 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva.
Ovim romanom Milutin Mayer je otvorio taj kult.

Pošto je Milutin Mayer 1921. godine na skupštini Saveza hrvatskih učiteljskih društava u Zagrebu, zajedno s još četrdesetdvoje učiteljskih delegata Virovitičke županije, bio protiv toga da se Hrvatski učiteljski savez likvidira uklapanjem u Jugoslavenski savez učitelja, bio je od pokrajinskog namjesnika Jurja Demetrovića premješten u kolovozu 1921. godine u Zagreb u Nakladu školskih knjiga, kojoj je jedina svrha bila distribucija udžbenika tiskanih ekavicom i uglavnom u Beogradu, a koji su postali obvezatni u školama na području Hrvatske.
U to vrijeme provodi se pojačana centralizacija na osnovi Vidovdanskog ustava, a pored toga udžbenici se p

Ukupno: 1
1

Zagreb : naklada dnevnika ˝Hrvatstvo˝, 1905. -
1870 MAYER pod
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.