Ksaver Šandor Gjalski

Ksaver Šandor Gjalski
Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, Ljubo Babić
Rođen: 26.10.1854.
(Gredice, Klanjec, HRV)
Umro: 09.02.1935.
Opis:hrvatski književnik
Izvor:Wikipedia

Ksaver Šandor Gjalski /đalski/, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Klanjec, 26. listopada 1854. - Gredice, Klanjec, 9. veljače 1935.), je bio hrvatski književnik.
Pisao je romane, pripovjetke, kronike, književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave.

Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika druge polovice 19. i početka 20. stoljeća.
Rođen je u plemenitaškoj obitelji Hrvatskog zagorja, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema.
U svojim pripovijetkama ˝Pod starim krovovima˝, ˝Za materinsku riječ˝ i ˝Na rođenoj grudi˝, on je ne samo kroničar, već i osjetljivi lirik, te istančan i zreo umjetnik.
Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju.

Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba.
Ostaje zabilježen kao prvi kritičar i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio.
U hrvatskoj književnosti javlja se prvi puta u listu Vienac 1884. godine pripovjetkom Illustrissimus Battorych uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu.
Jedno će vrijeme, zajedno s Milivojem Dežmanom, biti urednik lista Vienac.
Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starim krovovima (1886.).
No, značajni su svakako i njegovi romani U novom dvoru te Na rođenoj grudi.
Pored njih piše i politički roman U noći te tri povijesna romana - Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata.

Svakako treba spomentu i djela: Iz varmeđinskih dana, Diljem doma, Tri pripovijesti bez naslova, Janko Borislavić, Bijedne priče, Đurđica Agićeva, Male pripovijesti, Radmilović, Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovijetke, Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića.
Pored romana pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave.
U dva mandata bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika, a 1903. godine izabran je za počasnog člana JAZU.

U politički život uključuje se 1906. godine kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru.
U vremenu od 1929. do 1920. godine na dužnosti je velikog župana Zagrebačke županije.
Preminuo je 9. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama.
Njemu u čast se održava manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog, na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, nagrada ˝Ksaver Šandor Gjalski˝.

Ukupno: 13
1

Zagreb : Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1973. -
(Hrvatska povijest u popularnom obliku)
821.163.42-3 GJALS dol
3

Zagreb : MH, 1962. -
(Pet stoljeća hrvatske književnosti)
886.2-3 GJALS jan
Zagreb : Tisak Dioničke tiskare, 1913. -
886.2 GJALS kst
Zagreb : Knjižara Dioničke tiskare, 1890. -
886.2 GJA MA
7

Zagreb : Naklada piščeva, 1913. -
(Ksaver Šandor Gjalski : Sveukupna djela ; serija 3 ; sv. 6)
821.163.42-3 GJALS mor
Zagreb : Matica hrvatska, 1892. -
(Zabavna knjižnica Matice hrvatske ; sv. 150-153)
886.2 GJA O
12

Zagreb : Naklada pišćeva, 1914. -
(Sveukupna djela ; serija IV, sv. 4)
821.163.42-32 GJALS tri
13

Zagreb : Matica hrvatska, 1962. -
(Pet stoljeća hrvatske književnosti.)
886.2-3 GJALS uno
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.