Banner
Point d.o.o.

Emilij Laszowski

Emilij Laszowski
Rođen: 01.04.1868. Wikipedia
(Brlog na Kupi, HRV)
Umro: 28.11.1949.
Opis:Povjesničar
Izvor:Wikipedia; Znameniti i zaslužni Hrvati od 925-1925; str 158

Emilij Laszowski (Brlog kraj Ozlja, 1. travnja 1868. - Zagreb, 28. studenoga 1949.), hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik.

Emilij Laszowski rodio se u Brlogu kraj Ozlja 1868. godine.
Potječe iz stare poljske obitelji Szelig.
Pučku školu i gimnaziju polazio je privatno, a maturirao je u Zagrebu 1887. godine.
Kao gimnazijalac proučavao je stare isprave u rodnom Brlogu.
Studirao je medicinu u Grazu, a diplomirao pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1893. godine.
Od 1891. godine kao pravnik bio je zaposlen u Zemaljskom arhivu (današnji Hrvatski državni arhiv).
Sređivao je arhivsku građu brojnih hrvatskih arhiva, od studentskih dana djelatnik i kasnije ravnatelj Zemaljskog arhiva, znatno unaprijedivši arhivsku struku.
Uredio županijske arhive u Bjelovaru i Virovitici.
U Zemaljskom arhivu je 1899. godine zajedno s Ivanom Bojničićem Kninskim kao urednikom pokrenuo Vjestnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog Zemaljskoga arkiva.
Bio je urednikom mjesečnika za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku Vitezović (od 1903. do 1905.).
Više godina uređivao je list Prosvjeta, a obnašao je dužnost člana zemaljskog povjerenstva za čuvanje historijskih spomenika kao i zemaljskog povjerenstva za nazivlje mjesta.

Zajedno s Velimirom Deželićem starijim utemeljio je Družbu ˝Braće Hrvatskoga Zmaja˝ (16. studenoga 1905.), bio je prazmaj brloško-ozaljski te prvi veliki meštar Družbe (do 1935.).
Na njegov poticaj osnovani su 1907. godine Muzej grada Zagreba s arhivom i zagrebačka Gradska knjižnica kojima je bio ravnatelj (do 1925.).
Sudjelovao je u osnivanju Društva za spasavanje (1909.), prethodnice Hitne pomoći i kojemu je bio prvi, privremeni, predsjednik sve do izbora stalnoga predsjednika Miroslava grofa Kulmera, a Laszowski potom obnaša dužnost tajnika.
Bio je urednikom glasila Hrvatski Zmaj (1917., 1918. i 1925.).
U Družbi se njegov rad posebice ističe kod ekshumacije i prijenosa kostiju Zrinskih i Frankopana iz Bečkoga Novog Mjesta (Wiener-Neustadta) u Zagreb, te kod prijenosa kostiju Eugena Kvaternika u Zagreb kao i kod uređenja Ozlja i drugih gradova koji su prije bili u vlasništvu Zrinskih čiji kult njeguje Družba upravo zaslugom Emilija Laszowskog.
Zalagao se i postigao je da knez Thurn und Taxis daruje grad Ozalj hrvatskome narodu u kojemu je kasnije uredio Zrinsko-Frankopanski muzej.
Za vrijeme NDH surađivao je i objavljivao članke u Hrvatskom kolu (1942.), Nedjeljnim vijestima (1942.), Gospodarstvu (1943), Hrvatskoj prošlosti (1943.), Hrvatskom narodu (1943.-44.), Časopisu za hrvatsku povijest (1943.), Novoj Hrvatskoj (1943.-44.) i drugima.

Umro je u Zagrebu 1949. godine a sahranjen je na Mirogoju.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.