Domin Petruševečki, Imbrih, hrvatski pravnik (Zagreb, 8. X. 1776 – Zagreb, 22. VI. 1848).
Studij prava završio u Pešti 1801.
Na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu predavao madžarski jezik i književnost (1799/1800), a 1800–36. ugarsko građansko i kazneno pravo (domovinsko pravo) i povijest ugarskog prava.
Djelovao kao prisjednik Županijskoga sudbenog stola i zemaljski odvjetnik.
Za dugogodišnju službu vladar mu je dodijelio plemićki list i grbovnicu s pridjevkom Petruševečki.
Napisao je više pravnih udžbenika na kajkavskom narječju, pri čemu je stvarao potpuno novo stručno nazivlje.
Predznanya pravicz szamoszvojneh vugarzkeh (1818) djelo je propedeutičkog i preglednoga značaja, a Dogodozpisz pravicz szamoszvojneh vugerzkeh (1819) prikazuje povijest (ugarskoga) privatnog prava.
U udžbeniku Navuchanye vu praviczah szamoszvojneh vugerzkeh (1821) podrobno je obradio institute pozitivnoga privatnog prava.