Prof. Miroslav Slavko Mađer (Miroslav S. Mađer) (Hrtkovci, 1. srpnja 1929.) je hrvatski književnik i književni kritičar.
Glavni dio opusa su mu pjesme, ali i prozni oblici: drame, radijske drame, televizijske drame, kratke priče, oglede, eseje, crtice, novele i humoreske.
Piše i djela za djecu.
Jedan je od istaknutih pisaca krugovaša.
Radio je kao novinar.
Rodio se u srijemskom selu Hrtkovcima.
U Vinkovcima je završio osnovnu i srednju školu.
U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao 1955..
Posao je prvo našao u Osijeku, a potom je tri godine radio na mjestu profesora u Vinkovcima u gimnaziji, a zatim je pet godina bio ravnatelj u Gradskom kazalištu.
1965. je otišao u Zagreb gdje je radio kao radijski novinar na RTV Zagreb i kao književnik, a prilagođavao je književna djela za radio, televiziju i kazališta.
Mlađi je brat književnika Miroslava Mađera.
Višestruki je sudionik manifestacije Dani Josipa i Ivana Kozarca.
Nagrade
1979. je zajedno sa Ivanom Katušićem dobio godišnju nagradu ˝Vladimir Nazor˝ za književnost.
1989. na 4. Pjesničkim susretima, u Vinkovcima, primio nagradu za životno djelo, ˝Visoka žuta žita˝.
1998. je dobio književnu nagradu ˝Vladimir Nazor˝ za životno djelo.
Brojna djela su mu doživjela i uprizorenje na hrvatskim kazališnim pozornicama.
Djela su mu prevedena i na talijanski, mađarski i ine jezika.
Njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Svojim djelima je ušao u antologiju hrvatske ljubavne pjesme Ljubav pjesnika prireditelja Krste Špoljara iz 1956., hrvatske revolucionarne poezije Krilat riječ prireditelja Jure Franičevića Pločara i Živka Jeličića iz 1978., hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času prireditelja Ive Sanadera i Ante Stamaća ’90-ih, Lirika o Slavoniji Grigora Viteza iz 1956., : antologija duhovne poezije Krist u hrvatskom pjesništvu : od Jurja Šižgorića do naših dana u izboru Vladimira Lončarevića iz 2007., Pjesme o Zagrebu: 1743.-1964. u izboru Pavla Cindrića iz 1965. i inima.
Prevodio je i sa slovenskog jezika (Tone Pavček).