Banner
Point d.o.o.

Ivan Milčetić

Ivan Milčetić
Rođen: 27.08.1853. Wikipedia
(Krk, HR)
Umro: 25.10.1921.
Mjesto djelovanja:Split, Karlovac, Varaždin
Opis:Povjesničar književnosti, folklorist, dijalektolog i filolog
Izvor:Istrapedia

Milčetić, Ivan (Milčetići, otok Krk, 27. 08. 1853. - Varaždin, 25. 10. 1921.), povjesničar književnosti, folklorist, dijalektolog i filolog.
Rano djetinjstvo provodi kod strica u Gologorici. Pohađao talijansku osnovnu školu u gradu Krku, gimnaziju u Rijeci, a fakultetsko obrazovanje stječe na studiju slavistike u Zagrebu i Pragu.
Predavao je u gimnazijama u Splitu, Karlovcu i Varaždinu, gdje dolazi 1880. godine, te u kojem provodi najveći dio života.
Prema svojoj filološkoj naobrazbi bijaše sljedbenik stvaralaštva Vatroslava Jagića.
Najvažniji prilog književnoj povijesti je obrada starih glagoljskih rukopisa od kojih se kao krucijalno djelo ističe Hrvatska glagoljska bibliografija iz 1911. godine, dok drugi dio izdanja, iako pripremljen, nikada nije tiskan.
Bavio se i analizom glagoljskih spisa iz Istre, objavivši 1905. godine u Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu stručni članak pod naslovom Tri glagoljske listine iz Istre iz 15. vijeka.

Od radova vezanih za dubrovačku književnost 16. stoljeća može se izdvojiti djelo iz 1882. godine s naslovom O poslanicama 16. vijeka u dubrovačko-dalmatinskoj periodici hrvatske književnosti, iz kojeg je uočljiv njegov pristup s pozicije pozitivističkog filologa.
Jedan je od prvih u hrvatskoj književnoj historiografiji pisao o recentnoj literaturi svog vremena, te o preporodnim procesima.
Iz tog se razdoblja izdvaja članak Hrvati od Gaja do godine 1850., koji je objavio 1878., u kome daje kronološki prikaz zbivanja u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.
Imao je ideju izdati monografiju o Istri pod naslovom Istra, njezina prošlost i sadašnjost, što je predložio Matici hrvatskoj 1909. godine, no zbog izbijanja Prvog svjetskog rata i drugih razloga projekt se nije realizirao, a građa je izgubljena.
Bio je član brojnih strukovnih i kulturnih udruženja, a od 1893. godine postaje dopisni član historično-filogičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Ukupno: 14
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.