Banner
Point d.o.o.

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić
Rođen: 13.12.1854. Wikipedia
(Virovitica, HRV)
Umro: 15.01.1938.
Mjesto djelovanja:Zagreb
Opis:Hrvatski jezikoslovac i leksikograf
Jezik:hrvatski
Izvor:Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti: Zagreb: 1987

MARETIĆ, TOMISLAV (13. 12. 1854, Virovitica - 15. 1. 1938, Zagreb).
U rodnom gradu završio osnovnu školu, a gimnaziju polazio u Varaždinu, Slavonskoj Požegi te Zagrebu (u sjemeništu).
Studirao slavistiku i klasične jezike u Zagrebu, 1883. položio doktorat iz slavistike; usavršavao filologiju kod istaknutih mladogramatičara u Leipzigu.
Još za studija radio je kao pomoćni učitelj, a od 1880. kao namjesni učitelj u zagrebačkoj gimnaziji.
Od 1886. do 1914. profesor slavenske filologije (˝poviesti jezika i literature hrvatske i srbske˝) te 1919-1924. indoevropske lingvistike na Sveučilištu u Zagrebu.
Od 1886. član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a 1915-1918. i njezin predsjednik.

Objavljivati je počeo 1874. u ˝Vijencu˝ pjesme (prva Trakom sunčanim) i prijevode; prvi mu je prozni sastavak Gjuragj Križanić, hrvatsko-ruski pisac (1877, također u ˝Vijencu˝).
Istaknuta je Maretićeva djelatnost u nekoliko područja filologije.
Prevodio je s desetak jezika, osobito klasičke pjesnike (Vergilije, Tibul, Ovidije), Homerovu Odiseju (1882), Ilijadu (1883).
Pri tom je izgradio standardni hrvatski metar po uzoru na latinski i grčki, a često je i raspravljao o metrici, od prijevoda Odiseje pa do Metrike narodnih naših pjesama (1907) i Metrike muslimanske narodne epike (1935).
Maretićev izrazit interes za našu narodnu književnost (od rada O narodnoj zagonetci hrvatskoj, 1881) odrazio se i u njegovu lingvističkom radu, također u glavnom djelu Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899).
Ta gramatika, ostale filološke rasprave, pa Hrvatski ili srpski jezični savjetnik (1924) i nadasve tridesetgodišnje uređivanje Akademijina rječnika, čine bitnu komponentu u novijoj jezičnoj standardizaciji, koja se, nakon zagrebačke filološke škole, često i naziva Daničić-Maretićevim smjerom.

DJELA:
- Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, Zagreb, 1889;
- Slaveni u davnini, Zagreb, 1889;
- Život i književni rad F. Miklošića, Zagreb, 1892;
- Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika, Zagreb, 1899;
- Metrika narodnih naših pjesama, Zagreb, 1907;
- Naša narodna epika, Zagreb, 1909;
- Crtice o rječniku naše akademije, Zagreb, 1916;
- Hrvatski ili srpski jezični savjetnik, Zagreb, 1924; Pregled srpskohrvatske gramatičke terminologije XVII, XVIII. i XIX. vijeka, Zagreb, 1932;
-Metrika muslimanske narodne epike, TLa^eb, 1935.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.