Antun Heinz

Antun Heinz
Rođen: 11.02.1861.
(Zagreb, HRV)
Umro: 21.01.1919.
Mjesto djelovanja:ZAGREB
Opis:Redoviti profesor botanike na Mudroslovnom fakultetu
Jezik:hrv
Izvor:Spomenica hrvatskog prirodoslovnog društva 1885-1985

ANTUN HEINZ
(Zagreb, 1861 — Zagreb, 1919)

Antun Heinz je rođen u Zagrebu 13. veljače 1861, a umro je 21. siječnja 1919.
Studij prirodnih znanosti započeo je 1879. na filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1886. doktorirao disertacijom »Briofiti zagrebačke okolice« (Glasnik Hrv. prir. druš. 1889).
Iste godine postavljen je za asistenta u tadašnjem Botaničko-fiziološkom zavodu.
Nastojanja profesora B. Jiruša okrunio je uspjehom kad je 1889—1890. utemeljio Botanički vrt u Zagrebu pošto je prethodno dobro upoznao slične ustanove u Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji i Francuskoj.
Od 1890—1896. bio je izvanredni, a od 1896—1913. redovni sveuč. profesor botanike na Filozofskom fakultetu.
Godine 1905 —1906. bio je rektor Sveučilišta.
Isto tako Heinz je odigrao važnu ulogu u razvoju nekih važnih znanstvenih ustanova i medicinske službe.
Njegovim nastojanjem Botanički zavod postao je prvi naš službeni bakteriološki laboratorij za potrebe zdravstvene i epidemiološke službe u Hrvatskoj.
U njemu je više od dvadeset godina (1886—1907) obavljao bakteriološke pretrage za potrebe
javnog zdravstva.
Tada je bakteriologija u nas bila tek u povojima i to je bilo dobro rješenje.
Kao botaničar Heinz se najviše bavio biljnom anatomijom i bakterijama.
Valja istaknuti da je za razliku od kudikamo poznatijih citologa svog vremena, kao što su bili Bütschli i Haeckel, branio misao da je bakterijski organizam stanica koja morfološki stoji između hipotetičkog
praorganizma i savršenije eukariotske stanice.
Ona »bez sumnje sadrži i citoplazme i karioplazme, samo što se potonja nije još u sasvim određenome obliku kao gotova jezgra odlučila od prvašnje« pisao je 1889.
Dosljedno je također i inače zastupao evolucionističko i darvinističko tumačenje postanka živih bića. Uz knjigu Kratka nauka o bakterijama (Zagreb 1891), objelodanio je veći broj znanstvenih i stručnih članaka iz bakteriologije (Zur Kenntnis der Rotzkrankheiten der Pflanzen. Bakteriol. Centralblatt 1889; Bakteriološka analiza zagrebačkih pitkih voda. Glasnik Hrv. prir. druš. 1891), zatim o flori mahovina zagrebačke okolice, o neobičnoj paprati s otoka Lošinja koju mu je poslao A. Haračić (Uber Scolopendrium hvbridum. Ber. d. deutsch. bot. Gesel. 1890) i dr.
Bio je još poznat i cijenjen kao vješt popularizator prirodnih znanosti.

Josip Balabanić

Glavni urednik Prirode od 1912.-1913. godine.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.