Mihovil Pavlek – Miškina (Đelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. - logor Stara Gradiška, 21. lipnja 1942.), hrvatski književnik.
U rodnom selu završio 5 razreda osnovne škole, ali svojom bistrinom izrastao u predstavnika narodne inteligencije svoga vremena i borca za socijalnu pravdu.
Narodni zastupnik HSS-a, protivnik V. Mačeka, od 1941. suradnik Narodnooslobodilačkog pokreta, ubijen od ustaša.
Začetnik književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj.
Pisati je počeo kao zreo čovjek.
Pisao pjesme, crtice, pripovijetke, članke, brošure.
Objavljivao u raznim dnevnicima, tjednicima, časopisima, kalendarima: ˝Božićnica˝ (kalendar), ˝Dom˝, ˝Evolucija˝, ˝Hrvatska revija˝, ˝Hrvatsko selo˝, ˝Napredak˝, ˝Napretkova božićna/uskrsna knjiga˝, ˝Narodno kolo˝, ˝Razgovor˝, ˝Republika˝, ˝Savremenik˝, ˝Seljačka prosvjeta˝, ˝Seljačka sloga˝, ˝Slobodni dom˝, ˝Varaždinske novosti˝...
U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde.
Njegove pjesme pretežno su retorične i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima.
Šime Vučetić ističe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije ˝Pet stoljeća hrvatske književnosti˝) najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja.
Svoj život u mladosti i početak književnog stvaranja opisao ukratko u ˝Zborniku hrvatskih seljaka˝ (1937).
Prvi Pavlekov književni sastav bio je ˝Nekrolog˝ Antunu Radiću.
Potpisao ga je pseudonimom Miškina bojeći se da mu se tko ne naruga zbog pisanja.
˝Pod tim je imenom postao omiljen i poznat u Hrvatskoj i izvan nje.˝ (Franjo Gaži).
Književnik Zvonimir Kulundžić napisao je o njemu knjigu ˝Miškina, presjek kroz stvarnost hrvatskog sela od Khuena Hedervaryja do poglavnika˝ .
Djela
˝Za svojom zvijezdom˝ (1926)
˝Trakavica˝ (1935)
˝Dva naša najveća pokojnika˝ (1936)
˝Seljaštvo se zaštićuje samo, i to u seljačkoj slozi duhovno, u Gospodarskoj slozi materijalno˝ (1936)
˝Početak hrvatskog seljačkog pokreta˝ (1936)
˝Krik sela˝, 1937
˝Narod i inteligencija˝ (1937)
˝Zašto hrvatski seljak nije komunist˝ (1938)
˝Gopcu˝ (letak, 1938)
˝Stara i nova gospoda˝ (1939)
˝Sabrana književna djela˝; Knjiga I, Proza I (Umjesto predgovora; Antimilitaristički motivi; Ezopovski motivi; Crtice i zapisi; Bilješke) (1968)
˝Sabrana književna djela˝; Knjiga II, Proza II (Socijalni motivi; Bilješke) (1968)
˝Sabrana književna djela˝; Knjiga III, Poezija; Dodatak: razni prilozi (Dah sela; Za domovinu i pravicu; Sam sa sobom; Mrtvoj drugarici; Mali radosni odjeci; Fragmenti igrokaza; Autobiografski zapisi; Pisma i intervjui) (1968)
˝Poezija˝ (1968)
˝Mala enciklopedija Prosveta˝ spominje i djela ˝Pesme o Matiji Gupcu˝; ˝Bratu radniku˝; ˝I mi smo ljudi˝; ˝Invalidu˝.
Pripovijetke i pjesme
Zbirka ˝Trakavica˝ objavljena je i 1946. godine u izdanju zagrebačke ˝Seljačke sloge˝ s predgovorom Franje Gažija[napomene 1] i autorovim portretom Mirka Viriusa. Zbirka sadrži ove pripovijetke (abecednim redom): ˝Bez naslova˝, ˝Dvije smrti˝, ˝Godišnji sajam˝, ˝Granje˝, ˝Guske˝, ˝Kad netko treba radnika˝, ˝Kako sam počeo pisati˝, ˝Krt˝, ˝Naprijed˝, ˝Naša stara kobila˝, ˝Potkova˝, ˝Trakavica˝, ˝U jesen˝, ˝Zemlja˝, ˝Ždrijebe˝.
U 115. knjizi edicije ˝Pet stoljeća hrvatske književnosti˝ objavljen je izbor pripovijedaka iz zbirke ˝Za svojom zvijezdom˝: ˝A djeca?˝, ˝Dva Božića na fronti˝, ˝Husar˝, ˝Na straži˝, ˝U brizi za budućnost˝, ˝U samici˝, ˝Zapisi iščeznuloga˝, ˝Za svojom zvijezdom˝.
Naslovi nekih njegovih pjesama: ˝Cuzeku˝, ˝Gobcu˝, ˝Orjem˝, ˝Pramaletje˝, ˝Proletje˝, ˝Sanje˝, ˝Sonce˝, ˝Rožici˝, ˝Vehneju...˝, ˝Vi˝. ˝I mi smo ljudi...˝
Ruke : Književni prilog Glas podravine
Sušica Godina: 1978. Broj: 19 str. 4 -5 |