Banner
Point d.o.o.

Ladislav Lujo THALLER

Ladislav Lujo THALLER
Ladislav Ljudevit Thaller
Rođen: 02.12.1891. Wikipedia
(Osijek, HRV)
Umro: 23.06.1949.
Mjesto djelovanja:Zagreb
Opis:Osnivač povijesti medicine u Hrvatskoj
Jezik:hrv
Izvor:Medicinski fakultet

Ladislav Lujo Thaller je rođen 2. prosinca 1891. godine u Osijeku u kojem je završio pučku školu i upisan u prvi razred gimnazije.
U siječnju 1902. nastavio je školovanje u gornjogradskoj (klasičnoj) gimnaziji.
Sve razrede gimnazije te ispit zrelosti u ljetnom roku 1909. godine položio je s odlikom.

Medicinu je započeo studirati u Pragu, a nastavio u Beču u kojem je 30. rujna 1914. promoviran na čast doktora sveukupne medicine.
Liječničku je karijeru započeo na mjestu pomoćnog liječnika u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu.

Uz redovni rad na odjelu i čitanje stručne literature, mladi je Thaller sudjelovao na liječničkim predavanjima i prikazima zanimljivosti iz ratne medicine.
Predavao je i na tečajevima za dobrovoljnu bolničarsku službu ranjenika održavanim u ˝Hrvatskom društvu za čuvanje narodnog zdravlja˝.
Posebice je bio djelatan u borbi protiv alkoholizma.

Prve stručne i znanstvene priloge počeo je objavljivati u ˝liječničkom vjesniku˝ 1915. godine, a Zboru je službeno pristupio u siječnju 1916.
Zbog svoje cjelokupne aktivnosti u Zagrebu bio je u travnju 1916. odlikovan počasnim znakom Crvenog križa II razreda s ratnom dekoracijom.

Nakon uspješno obranjene disertacije pod naslovom ˝O sistematskom položaju patogenih tripanosoma, spiroheta i plazmodija˝ bio je promoviran 31. srpnja 1917. godine na čast doktora filozofije (iz područja prirodoslovnih znanosti).

Aktivno je sudjelovao u raspravama o osnutku medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Na njegov je poticaj u Zagreb pozvan dr. Drago Perović, asistent anatomije na medicinskom fakultetu u Beču čijim je nastupnim predavanjem 12. siječnja 1918. službeno započeo rad Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Na početku liječničke karijere Thaller se zanimao za ftizeologiju, infektologiju i kardiologiju.
Kad je u travnju 1920. u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu otvoren Ambulatorij za bolesne na plućima, u njemu je ordinirao kao pomoćni liječnik, a već u svibnju 1920. postao je prvim šefom jednog odjela za tuberkulozu u Zagrebu.

Godine 1922. dr. Lujo Thaller, primarni liječnik Odjela za tbc u Bolnici milosrdnih sestara, postavljen je za šefa Odjela za unutarnje bolesti u istoj bolnici.
U školi za sestre pomoćnice utemeljenoj početkom 1921. godine predavao je niz predmeta.
Zanimao se i za šira socijalno-medicinska pitanja, zdravstveno osiguranje, medicinsku terminologiju i medicinsku edukaciju.

Više je puta na sastancima Zbora liječnika oštro upozoravao na zloporabe pri zapošljavanju na mjestima liječnika izbjeglica iz Rusije bez odgovarajuće, ponekad i ikakve medicinske naobrazbe.
U pitanju zapošljavanja tuđih liječnika Thaller je izrijekom definirao svoju poziciju: ˝Nisam šovinist, ali ne treba niti sentimentaliteta, nego zdrav egoizam.
Tuđinci ne smiju zauzeti mjesta kod nas, kad imamo za to naše ljude.
Ta ima kod nas naših koji stradavaju, nemaju zaslužbe, vrsni su i ambiciozni - a tuđinci ostaju.
Ugledajmo se u zdravi egoizam Čeha i Slovenaca˝.

Posebno je žestoko bilo Thallerovo argumentirano suprotstavljanje proglašavanju homeopatske medicine znanstveno utemeljenom i branjivom znanstvenim metodama.
U velikom prijeporu koji je nastao unutar Zbora liječnika o pitanju socijalizacije medicine bio je uz dr. A. Štampara s kojim se upoznao još u doba studija u Beču.

Pored niza članaka o stručnim i znanstvenim temama iz različitih područja medicine, objavljivao je Thaller članke i o drugim društvenim problemima u časopisima ˝Život i zdravlje˝ i ˝Priroda˝ te novinama ˝Hrvatska njiva˝, ˝Riječ SHS˝, ˝Nova Europa˝.
Sudjelovao je na predavanjima u okviru prirodoslovnih pradavanja u Pučkom sveučilištu u Zagrebu te u zagrebačkoj Radio-stanici.

Bio je član ˝Društva za Strossmayerovo sveučilište˝ u Zagrebu i među suradnicima njegova glasila ˝Alma mater Croatica˝, član ˝Društva hrvatskih književnika˝ i ˝Hrvatskog društva umjetnosti˝ u Zagrebu.
Aktivno je sudjelovao na sastancima tih udruženja te pisao u časopisu ˝Književni jug˝.

Ukupno: 1
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.