Banner
Point d.o.o.

Lujo Adamovi

Lujo Adamovi
Rođen: 31.07.1864. Wikipedia
(Rovinj, HRV)
Umro: 19.07.1935.
Mjesto djelovanja:Dubrovnik
Opis:Botaniar
Jezik:hrv
Izvor:Priroda god. 1935. br. 7 str. 252, Wikipedia

Lujo Adamovi (Rovinj, 1864. Dubrovnik, 1935.), bio je jedan od poznatijih botaniara u Europi u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata.

Premda je u Dubrovniku proveo najvei dio djetinjstva i u njemu odrastao, Lujo Adamovi se rodio u Rovinju, 31. srpnja 1864., gdje mu je otac Vicko (Vice) slubovao kao profesor na gimnaziji do 1869. godine.
U Dubrovniku je zavrio puku kolu i gimnaziju.
Prirodne znanosti je zavrio na Velikoj koli u Beogradu, a zatim je slubovao u srednjim kolama.
Doktorirao je na podruju vegetacijskih znanosti u Berlinu 1897., a nakon nekoliko razliitih dunosti, odlazi u Be gdje postaje docent na tamonjemu Sveuilitu.
Adamovi je u to vrijeme bio u znanstvenom svijetu poznata, priznata i istaknuta osoba.
Godine koje je proveo u Beu iskoristio je u vrlo intenzivnom radu na obradbi opsenoga gradiva koje je sabrao tijekom svojih prethodnih istraivanja biljnoga svijeta Podunavlja, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Makedonije, Grke, Albanije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske (Dalmacije).
Objavio je etrdesetak zapaenih i dobro ocijenjenih znanstvenih lanaka i rasprava iz podruja floristike i geobotanike, objavljenih najveim dijelom u austrijskim i njemakim znanstvenim asopisima.
Zbog svojih zasluga koje je postigao istraivanjem biljnoga svijeta junoslavenskih zemalja i Balkanskoga poluotoka, 1907. je, na prijedlog Spiridiona Brusine, profesora zoologije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, izabran za dopisnoga lana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Nekoliko godina nakon prvoga svjetskog rata, Adamovi se vraa u Dubrovnik u kojemu je proveo ostatak ivota.
Poeo se baviti istraivanjem biljnoga svijeta sredozemnih zemalja, pa upravo iz toga razdoblja potjeu dvije vee i znaajnije publikacije o biljnomu svijetu jadranskih zemalja (1929.) i Italije (1933.).
Opisao je vie od 20 za znanost novih biljaka, a mnoge biljke koje su otkrili poznati europski botaniari nazvali su njegovim imenom, iskazujui mu na taj nain trajno priznanje za njegove doprinose botanikoj znanosti.
Adamovi je zasluan i za prodor domaega izraza ibljak u europsko botaniko nazivlje.
Kako su njegovi radovi openito bogati narodnim nazivima, u njima se nalazi podlogu za obogaivanje hrvatskoga botanikog nazivlja.
Adamovieva najvanija djela i danas se smatraju klasinom i nezaobilaznom botanikom literaturom za sve koji prouavaju biljni svijet Balkanskoga poluotoka.
Lujo Adamovi je iznenadno umro 19. srpnja 1935. godine, u 72. godini ivota.
Pokopan je u obiteljsku grobnicu na dubrovakom groblju Boninovo.

Jedan od najpoznatijih europskih botaniara, bio je skoro nepoznat u zemlji, ali i u Dubrovniku.
Oba dubrovaka lokalna lista iz toga doba, Dubrovaka tribina i Narodna svijest, nisu zabiljeili vijest o smrti svojega sugraanina, to je inae bilo uobiajeno za uene i poznate graane.
Meutim, asopis Hrvatskoga prirodoslovoga drutva Priroda je, u broju od studenoga iste godine, objavio dva lanka u povodu smrti uglednoga dubrovakoga botaniara.

Lujo V.
Adamovi se prvi popeo na vrh najvie srednjosrbijanske planine Midor.

Ukupno: 3

Digitalizirani članci - Lujo Adamovi

Glasnik hrvatskoga naravnoslovnoga drutva Botaniki izlet na Snienicu
Godina: 1886. Broj: 1 str. 154 -165
Glasnik hrvatskoga naravnoslovnoga drutva Gradja za floru Dubrovaku : dio prvi
Godina: 1887. Broj: 1 str. 161 -216
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung
Godina: 1912. Broj: 3 str. 113 -119
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 4 str. 155 -159
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 5 str. 195 -199
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 6 str. 229 -231
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 7 str. 259 -261
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 8 str. 289 -293
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 9 str. 321 -325
Adria [illustrierte Monatsschrift fr Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Kstenlnder. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzhlung : Schlu
Godina: 1912. Broj: 10 str. 353 -355
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.