Banner
Point d.o.o.

Lujo Adamović

Lujo Adamović
Rođen: 31.07.1864. Wikipedia
(Rovinj, HRV)
Umro: 19.07.1935.
Mjesto djelovanja:Dubrovnik
Opis:Botaničar
Jezik:hrv
Izvor:Priroda god. 1935. br. 7 str. 252, Wikipedia

Lujo Adamović (Rovinj, 1864. – Dubrovnik, 1935.), bio je jedan od poznatijih botaničara u Europi u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata.

Premda je u Dubrovniku proveo najveći dio djetinjstva i u njemu odrastao, Lujo Adamović se rodio u Rovinju, 31. srpnja 1864., gdje mu je otac Vicko (Vice) službovao kao profesor na gimnaziji do 1869. godine.
U Dubrovniku je završio pučku školu i gimnaziju.
Prirodne znanosti je završio na Velikoj školi u Beogradu, a zatim je službovao u srednjim školama.
Doktorirao je na području vegetacijskih znanosti u Berlinu 1897., a nakon nekoliko različitih dužnosti, odlazi u Beč gdje postaje docent na tamošnjemu Sveučilištu.
Adamović je u to vrijeme bio u znanstvenom svijetu poznata, priznata i istaknuta osoba.
Godine koje je proveo u Beču iskoristio je u vrlo intenzivnom radu na obradbi opsežnoga gradiva koje je sabrao tijekom svojih prethodnih istraživanja biljnoga svijeta Podunavlja, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Makedonije, Grčke, Albanije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske (Dalmacije).
Objavio je četrdesetak zapaženih i dobro ocijenjenih znanstvenih članaka i rasprava iz područja floristike i geobotanike, objavljenih najvećim dijelom u austrijskim i njemačkim znanstvenim časopisima.
Zbog svojih zasluga koje je postigao istraživanjem biljnoga svijeta južnoslavenskih zemalja i Balkanskoga poluotoka, 1907. je, na prijedlog Spiridiona Brusine, profesora zoologije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, izabran za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Nekoliko godina nakon prvoga svjetskog rata, Adamović se vraća u Dubrovnik u kojemu je proveo ostatak života.
Počeo se baviti istraživanjem biljnoga svijeta sredozemnih zemalja, pa upravo iz toga razdoblja potječu dvije veće i značajnije publikacije o biljnomu svijetu jadranskih zemalja (1929.) i Italije (1933.).
Opisao je više od 20 za znanost novih biljaka, a mnoge biljke koje su otkrili poznati europski botaničari nazvali su njegovim imenom, iskazujući mu na taj način trajno priznanje za njegove doprinose botaničkoj znanosti.
Adamović je zaslužan i za prodor domaćega izraza šibljak u europsko botaničko nazivlje.
Kako su njegovi radovi općenito bogati narodnim nazivima, u njima se nalazi podlogu za obogaćivanje hrvatskoga botaničkog nazivlja.
Adamovićeva najvažnija djela i danas se smatraju klasičnom i nezaobilaznom botaničkom literaturom za sve koji proučavaju biljni svijet Balkanskoga poluotoka.
Lujo Adamović je iznenadno umro 19. srpnja 1935. godine, u 72. godini života.
Pokopan je u obiteljsku grobnicu na dubrovačkom groblju Boninovo.

Jedan od najpoznatijih europskih botaničara, bio je skoro nepoznat u zemlji, ali i u Dubrovniku.
Oba dubrovačka lokalna lista iz toga doba, Dubrovačka tribina i Narodna svijest, nisu zabilježili vijest o smrti svojega sugrađanina, što je inače bilo uobičajeno za učene i poznate građane.
Međutim, časopis Hrvatskoga prirodoslovoga društva Priroda je, u broju od studenoga iste godine, objavio dva članka u povodu smrti uglednoga dubrovačkoga botaničara.

Lujo V.
Adamović se prvi popeo na vrh najviše srednjosrbijanske planine – Midžor.

Ukupno: 2

Digitalizirani članci - Lujo Adamović

Glasnik hrvatskoga naravnoslovnoga družtva Botanički izlet na Sniežnicu
Godina: 1886. Broj: 1 str. 154 -165
Glasnik hrvatskoga naravnoslovnoga družtva Gradja za floru Dubrovačku : dio prvi
Godina: 1887. Broj: 1 str. 161 -216
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung
Godina: 1912. Broj: 3 str. 113 -119
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 4 str. 155 -159
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 5 str. 195 -199
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 6 str. 229 -231
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 7 str. 259 -261
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 8 str. 289 -293
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung
Godina: 1912. Broj: 9 str. 321 -325
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -] Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Schluß
Godina: 1912. Broj: 10 str. 353 -355
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.