Josip Bratulić

Rođen 13. II. 1939. u mjestu Sv. Petar u Šumi (Istra).
Završio Filozofski fakultet u Zagrebu i postigao doktorat znanosti.
Radio kao asistent i znanstveni suradnik u Staroslavenskom institutu u Zagrebu, 1977. prešao na Filozofski fakultet; od 1987. redovni profesor, predaje stariju hrvatsku književnost.
Bio dekan u ratnom razdoblju.
Piše znanstvene studije, monografije i stručne komentare s područja hrvatske književnosti i kulture.

Objavljena djela:
- Apokrif o prekrasnom Josipu u hrvatskoj književnosti, 1972.;
- Istarski razvod (stu., tek.), 1978.;
- Aleja glagoljaša Roč–Hum, 1983.;
- Žitija Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela, 1985.;
- Istarske književne teme, 1987.;
- Vinodolski zakon, 1988.;
- Istarski razvod (krit. tek., kom., rj.), 11988.;
- Sjaj baštine, 1990.;
- Izazov zavičaja, 199).;
- Želimir Janeš (mo.), 1992.;
- Aleja glagoljaša, Zagreb, 1994.;
- Mrvice sa zagrebačkog stola. Zagreb, 1994.;
- Biblija u Hrvata, 1996.;
- Hrvatska propovijed od Sv. Metoda do biskupa Strossmayera, 1996.

Josip Bratulić živi i radi u Zagrebu.
Predsjednik je Matice hrvatske i član-suradnik HAZU.
Aktivno surađuje na radiju, televiziji, javnom tisku i stručnim publikacijama.