Ivan KUKULJEVIĆ SAKCINSKI

Ivan KUKULJEVIĆ SAKCINSKI
Rođen: 29.05.1816.
(Varaždin, HRV)
Umro: 01.08.1898.
Opis:Hrvatski povjesničar, književnik i političar
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia, Josip Horvat: POLITIČKA POVIJEST HRVATSKE

(Varaždin, 29. svibnja 1816. - Puhakovec, Hrvatsko Zagorje, 1. kolovoza 1889.), hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Školovao se u gimnaziji u rodnom Varaždinu i Zagrebu, te na Vojnoj akademiji u Kremsu.
Tijekom školovanja počeo je pisati na njemačkom jeziku.
Godine 1833. stupio je u vojsku, a već tri godine kasnije (1836.) postao je oficir u Beču.
Od 1837. godine, kada je upoznao Gaja, oduševljen je ilirac.
1840. godine je dobio zapovijed za premještaj u Milano.
Samo godinu dana kasnije (1841.) podnio je ostavku na oficirsku službu i vratio se u Hrvatsku i uključio se u politički život boreći se protiv mađarizacije i cenzure.
Postat će jedan od vođa Ilirskog pokreta.
Godine 1845. postao je veliki sudac Varaždinske županije, a 1861. veliki župan zagrebački.
Šest godina kasnije (1867.) smijenjen je i otada se više nije bavio politikom.

Kukuljevićeva politička djelatnost obuhvaća dva različita perioda: do 1850. godine i od 1860. do 1867. godine.
Pod Bachovim apsolutizmom (1851. - 1860.) bio je onemogućen politički rad pa je stoga i on u tom periodu bio politički neaktivan.
U prvom je razdoblju radikalni pobornik oslobođenja Hrvatske od Austrije i Mađarske i beskompromisni ideolog južnoslavenskog ujedinjenja revolucionarnim putem.
Smatrao je kako se oslobođenje i ujedinjenje Južnih Slavena može ostvariti samo borbom, pa je s tim ciljem agitirao među Hrvatima i Srbima u Vojnoj Krajini.
Privrženi njegovoj ličnosti graničari u svojim Narodnim zahtijevanjima u proljeće 1848. godine traže da se sloboda i jedinstvo južnoslavenskih naroda ostvare na osnovi ideja Velikog Kukuljevića.

Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje s neobičnom smionošću, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede, tako da uvođenje u javni život bude postupno.
Dotadašnji govori u hrvatskom Saboru su bili samo na latinskom jeziku.
U svom govoru je naglasio pogubnost nadomještanja hrvatskog stranim jezicima.
Među ostalim, kazao je ˝Mrtvi jezik je rimski, a živi mađarski, njemački i talijanski, to su naši tutori.
Živi nam se groze, mrtvi nas drže za grlo, guše nas i nemoćne nas vode i predaju živima u ruke. Zato sam ja toga mnijenja, da bi slavni staleži i redovi na to već jednom misliti počeli, kako da svoj jezik tuđemu pretpostave i njega u javni život uvedu...“.
Njegov govor je izazvao uzbunu kod austrijskih i mađarskih vlasti te žestoke prigovore „visoke aristokracije”.
I ostali njegovi govori u Hrvatskom Saboru i na županijskim skupštinama otkrivaju beskompromisno zalaganje za slobodu i samostalnost Hrvatske, te su stoga mogli biti objavljeni samo u ilegalnom ilirskom listu ˝Branislav˝ koji se tiskao u Beogradu, izvan domašaja austro-mađarske cenzure.
Na Kukuljevićev prijedlog Hrvatski Sabor 1847. donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika.

U revoluciji 1848. godine Kukuljević se nalazi među radikalnim demokratima.
Pod njegovim utjecajem, a protiv izričite carske zapovijedi Jelačić 5. lipnja otvara Hrvatski Sabor koji su bečki dvor i mađarska vlada zabranili.
Na Kukuljevićev prijedlog dolazi i do sazivanja Slavenskog kongresa u Pragu.
Pored toga on je potakao i detronizaciju Habsburgovaca na devetoj sjednici Hrvatskog Sabora 21. lipnja 1848. godine.
No, Kukuljevićev politički rad u drugom razdoblju njegovog političkog djelovanja (poslije gušenja revolucije i Bachova apsolutizma, koji ga je držao pod policijskom prismotrom) u suštoj je suprotnosti s njegovim ranijim antiaustrijskim, slobodarskim i demokratskim držanjem.
Kada je 1861. godine postao veliki župan zagrebački on se, kao i još neki bivši Ilirci, stavlja u službu Beča i provodi protuhrvatsku i protujužnoslavensku politiku progoneći svoje prijatelje koji su i dalje ostali vjerni ilirskim idejama. Kada se Austrija nagodila s Mađarskom uklonjen je s mjesta velikog župana.

Unato

Ukupno: 16
U Zagrebu : Tiskom Dragutina Albrechta, 1875. -
(Monumenta historica Slavorum meridionalium = Povjestni spomenici Južnih Slavenah ; knj.III)
930.22 CODEX
Zagreb : Tiskom Dragutina Albrechta, 1874. -
886.2 KUK.I POV
Zagreb : Tiskom i nakladom Antuna Jakića, 1863. -
(Bibliografia Jugoslavenska ; knj. 1)
01 KUKULJ bib
Zagreb : Brzotisak Dragutina Albrechta, 1860. -
(Bibliografia Jugoslavenska ; knj. 1)
01 KUKULJ bib1
Zagreb : Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Dra. Ljudevita Gaja, 1847. -
(Različita dela Ivana Kukuljevića Sakcinskoga ; knj. 4)
886.2 KUKULJ pes
U Zagrebu : Tiskom Nar. tiskarne dra. Ljudevita Gaja, 1856. -
886.2 KUKULJ pje
U Zagrebu : Tiskom Nar. tiskarne dra. Ljudevita Gaja, 1858. -
886.2 KUKULJ pje
Varaždin : Družba ˝Braća hrvatskoga zmaja˝, Stol varaždinski, 1996. -
949.75 KUKULJ var
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.