Banner
Point d.o.o.

Marija Peakić-Mikuljan

Marija Peakić-Mikuljan
Rođena: 07.05.1943. Wikipedia
(Drenovci, HRV)
Mjesto djelovanja:Zagreb
Opis:Hrvatska kulturna djelatnica, lektorica, urednica i književnica
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia

Marija Peakić Mikuljan (Drenovci, Županja, 7. svibnja 1943.), hrvatska je kulturna djelatnica, lektorica, urednica i književica.
Po struci je diplomirana profesorica književnosti i filozofije.
Piše pjesme, prozu (novele, pripovjetke, filmske scenarije, kratke priče), eseje i drame (televizijske drame, radijska drama) te djela za djecu.

Rodila se je 7. svibnja 1943. godine u selu Drenovcima, kod Županje, u katoličkoj obitelji.
Djetinjstvo i ranu mladost živi u vrlo teškim prilikama kao dijete dugogodišnjeg političkog zatvorenika.
Samo zahvaljujući velikoj majčinoj žrtvi uspijeva dobiti željeno obrazovanje.
Osnovnu školu pohađala je u Livnu, a zatim u Derventi gdje na tamošnjoj gimnaziji i maturira.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je književnost i filozofiju.
Još za vrijeme studija započinje raditi kao lektor kod prof. Petra Guberine.
Kasnije prelazi u izdavačko poduzeće ˝Mladost˝ u kojem, kao urednica nekoliko zapaženih biblioteka, radi punih 17 godina.
Paralelno s uređivanjem knjiga u prostorijama poznate ˝Kuglijeve knjižare˝ vodi iznimno posjećenu i za ono vrijeme vrlo otvorenu književnu tribinu.

Početkom 1985. godine izabrana je za predsjednicu Društva hrvatskih književnika kao prva žena u povijesti toga društva.
Na toj je dužnosti, u dramatičnim političkim okolnostima izdržala nepuna dva mandata da bi se krajem 1988. godine vratila izdavaštvu prešavši na dužnost direktorice Nakladnog zavoda Matice hrvatske.

Marija Peakić-Mikuljan objavila je devet knjiga:
Nemir cvjetanja (pjesme), Doboj, 1962.
Tako nastaje sunce (pjesme), Mladost, Zagreb, 1969.
Obiteljski album (zbirka novela), Alfa, Zagreb, 1977.
Da nas danas (pjesme), biblioteka Razlog, Izdavačko poduzeće Liber, Zagreb, 1974.
Tragom kao (pjesme), Tiskarsko-izdavački zavod ˝Zrinski˝, Čakovec, 1978.
Tamo gdje me nema (izbor poezije na engl.), The Bridge, Društvo književnika Hrvatske, Zagreb, 1978.
Java (pjesme), Biblioteka suvremenih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1979.
Ptice na prozoru (pjesme), Suvremeni pjesnici, August Cesarec, Zagreb, 1982.
Nešto kao herbarij (TV-drame), Sfinga, Koprivnica, 2001.

O njezinim knjigama pisali su poznati hrvatski književni kritičari: Branko Bošnjak, Dalibor Cvitan, Igor Mandić, Tomislav Ladan, Luko Paljetak i mnogi drugi.
Za svoja pjesnička, prozna, esejistička i dramska ostvarenja više puta je nagrađivana.

Među najznačajnije nagrade koje je dobila su:
1. nagrada lista ˝Telegram˝ za poeziju i prozu
1. i 3. nagrada ˝Večernjeg lista˝ za kratku priču
1. nagrada za dokumentarnu radio dramu Ljuski zrak u konkurenciji 49 zemalja svijeta 1979. godine u Berlinu
1. nagrada sarajevske revije ˝Odjek˝ za najbolji esej godine pod naslovom Putovanje u prizor ostatka (tema: utjecaj televizije na ljudski život, društvo i kulturu). Visoka žuta žita 2010.

Njezine pjesme i pripovijetke, kao i radio-dramski tekstovi prevođeni su na više stranih jezika (na poljski ju je prevela Łucja Danielewska ) , a brojna ostvarenja uvrštena su i u različite dosadašnje antologije.
Na Hrvatskom radiju Marija Peakić-Mikuljan realizirala je nekoliko radio drama: Obiteljski album, Radi se o našim psima, To, Ljudski zrak.
Na Hrvatskoj televiziji ostvarila je dvije TV drame za djecu – Nemojte me zvati Robi i Marsijanci na Olimpijadi.
Za odrasle pak emitirane su njezine TV drame – Obiteljski album, Radi se o našim psima, Doktorova noć i kratki igrani film Ponedjeljak.
U dugometražnom igranom filmu okušala se kao pisac dijaloga u filmu Hoću živjeti i kao scenaristica filma Crveni i crni.
Posljednjih deset godina često je kao scenaristica potpisivala emisije s tematikom Domovinskog rata, ili one iz poznate serije Sudbine Dokumentarnog programa HTV.

Većinu njezinih scenarističkih radova u filmski ili televizijski izraz pretočio je njezin suprug Miroslav Mikuljan, poznati hrvatski filmski i televizijski redatelj.

Za svoj umjetnički, kulturni i politički angažman M

Digitalizirani članci - Marija Peakić-Mikuljan

HRAŠĆE : časopis za književnost umjetnost kulturu i povijest Moje rodno selo
Godina: 1996. Broj: 1 str. 42 -42
HRAŠĆE : časopis za književnost umjetnost kulturu i povijest Moje rodno selo
Godina: 1997. Broj: 9-10 str. 68 -68
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.