Banner
Point d.o.o.

Albert Bazala

Albert Bazala
Rođen: 13.07.1877. Wikipedia
(Brno, CZ)
Umro: 12.08.1947.
Opis:Hrvatski filozof

Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. – Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.

Otac Josip bio je bankovni činovnik iz Praga, a majka Amalija bila je sestra pjesnika i filozofa Đure Arnolda.
Osnovnu školu pohađao je u Bjelovaru, a gimnaziju u Bjelovaru, Slavonskoj Požegi i Zagrebu. Maturirao na Gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1895. Studira filozofiju i klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i polaže profesorski ispit 1899., a slijedeće godine i doktorat filozofije tezom Psihologijska nauka o apercepciji.
Od 1899. do 1909. radi kao srednjoškolski profesor na Gornjogradskoj gimnaziji, a zatim na Ženskom liceju u Zagrebu.
Habilitirao 1904. za privatnog docenta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanjem Marulićev moralno-filozofski rad.
Godine 1905.–1906. nastavlja studij filozofije u Münchenu, Jeni, Halleu i Leipzigu (u Institutu za eksperimentalnu psihologiju W. Wundta).
Na njegovo formianje kao mislioca naročito su utjecali Rudolf Eucken (obnovitelj Fichteovog etičkog idealizma) i Wilhelm Wundt (osnivač empirijske psihologije).
Boravio je i u Pragu, gdje su na njegova socijalna, politička i kulturno-politička shvaćanja najviše utjecali T. G. Masaryk i František Drtina.

Objavljuje Povijest filozofije u tri sveska, 1906.–1912.. Godine 1909. postao je izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu, a 1912. redovni profesor.
Preuzima Katedru za teorijsku i praktičku filozofiju s poviješću filozofije 1909. od Franje Markovića (Gjuro Arnold vodi novoosnovanu Katedru pedagogije i teorijske i praktičke filozofije od 1894. g. i 1896. postaje predstojnikom novoosnovanog Pedagogijskog seminara).
Predavao je gotovo sve discipline iz teoretske i praktične filozofije, povijest filozofije te sociologiju i psihologiju.
Za razliku do Markovića i Arnolda, napušta Herbartov sustav predavanja i oblikuje svoje kolegije problemski: ˝Platon–Aristotel˝, ˝Kantov problem˝, ˝Povijest materijalizma˝, ˝Problem psihologizma i logicizma˝ itd.).

Zbog političkih aktivnosti, prisilno je umirovljen 1924., a reaktiviran 1927.
Za vrijeme NDH ponovno je bio prisilno umirovljen 1943., a komunisti ga 1945. vraćaju na fakultet, iako je daleko do komunističke ideologije.
Jedan je od poslijeratnih obnovitelja JAZU. Umro je 1947. u dobi od 70 godina, ne dočekavši treće umirovljenje.

Dopisni član JAZU od 1910., a pravi član od 1922., te predsjednik 1933.–1941.. Godine 1932.–1933. rektor Sveučilišta.
Aktivan u sklopu Matice Hrvatske, u kojoj je bio odbornik, tajnik i predsjednik. Osnivač Društva za Strossmayerovo sveučilište, koje izdaje reviju Alma mater croatica.
Bio je počasni član Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Član uredničkog vijeća i stručni urednik za filozofiju u Hrvatskoj enciklopediji 1940.–1945..
Osnivač časopisa Revija za filozofiju i psihologiju.

Ukupno: 1
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.