Banner
Point d.o.o.

Velimir Đuro Josip DEŽELIĆ (stariji)

Velimir Đuro Josip DEŽELIĆ (stariji)
Rođen: 21.02.1864.
(Zagreb, HRV)
Umro: 1941
Mjesto djelovanja:Zagreb, Beč
Opis:Sveučilišni bibliotekar, književnik
Jezik:hrv
Izvor:Zaslužni Hrvati 925-1925.

DEŽELIĆ VELIMIR dr., otac, sveuč. bibliotekar, književnik.
Rodio se 21. II. 1864. u Zagrebu. Pučke i gimn. škole svršio u Zagrebu, maturirao 1882. U Beču učio medicinu po želji očevoj.
G. 1882.-83. odbornik, tajnik i predsjednik akademskog društva Zvonimir u Beču. Pokrenuo almanah Zvonimir (g. 1886. i 1887.) i god. 1888. proslavu 300 godiš. Gundulića u Beču.
Već na sveučilištu stao da radi književno.
Kad je absolvirao medicinu, vrati se u Zagreb i prijeđe na filozofski, fakultet, poluči doktorat filozofije.
Od 1894. službovao u kr. sveuč. biblioteci i 1911. postao biblio-tekarom.
Uredio je odio za dragocjenosti hrv. knjige do g. 1835.).
S Laszowskim organizirao i uredio gradsku biblioteku i bio njezinim prvim ravnateljem.
On prvi zamisli u nas javna predavanja, pučke knjižnice i pučka sveučilišta.
On je mnogo svijetom putovao u naučne svrhe.
God. 1910. izaslan od vlade proučio je s arhitektom Lubinskim nove bibliotetske zgrade po Evropi.
Bio je tajnik Mensae academicae i odbornik Matice Hrvatske, Društva Hrvatskih Književnika te Vesne.
Dopisni je član Trgovačke obrtne komore u Zagrebu, predsjednik Pijevog društva, potpredsjednik Društva sv. Jeronima i Hrv. katoličkog kasina.
S Laszowskim osnovao je družbu Braće hrv. Zmaja i Društvo za spašavanje u Zagrebu.
Predsjednik je humanitrarnog društva Dobrotvora i podigao Dobrotvorov dom.
Osnovao je Kolo hrv. književnika, kojemu je predsjednikom.
Za svoj rad odlikovan je počasnim članstvom: Dobrotvora, Braće hrvatskog Zmaja, Kola hrvatskih književnika.
Papa ga učinio komturom viteškog reda sv. Grgura Velikog.
Pisao je u bezbroj časopisa i novina.
Uređivao je Prosvjetu, Hrvatski bibliofil.
.
Pjesnička su mu djela:
Pjesme (1889.), Kopnom i morem, Zvuči iz katakomba (Zagreb 1900. i 1924.), Petar Zrinski (1919.). Romani: >U buri i oluji, Prvi kralj, >Car Dioklecijan, U službi kađifa, Hadžibova kob, Hrvatske slave sjaj.
Osim toga mnoge pripov. i pjesme u raznim časopisima naročito u Hrv. Prosvjeti.

Znanstveni radovi: Miklošić i Hrvati (1883.), Foraminifere jadranskog mora (1890.), Iz Njemačkog Zagreba (1902.), Maksimilijan Vrhovac (1752. do
1827.), Pisma pisana dru Ljudevitu Gaju (Zagreb 1900.) izdanje Jugoslavenske akademije., Dr. Ljudevit Gaj (Zagreb 1909.), Kosti Petra Zrinjskoga i Franje Krste Frankopana (s Laszowskim 1907.).
U Povijesti pl. općine Turopolje napisao je: Povijest Turopolja za Ilirizma (1835.-1848.), Povijest Turopolja od 1848. - danas, Turopolje, znanost i umjet-nost. U Prosvjeti: Vrazova Laura (1902.), Fra Grga Martić kao Ilir (1904.), Preradović i tajanstveni svijet. U Nastav. Vjes.:
Danteov Pakao i Stanko Vraz (1921.), Nepoznate njemačke pjosme Augusta Šenoe (1922.) itd.
U Narod. Starini: Dnevnik Dragutina Rakovca (s Laszowskim), Vlaška ulica.
U Vjesniku kr. zemaljskog arkiva: Memoiri Vinka baruna Kneževića, Slavonci za ujedinjenje s Hrvatskom god. 1888. itd.
U Glasu Matice: Mirko Lopašić (1908.).
U Posljednji Zrinski i Frankopani (izd. Mat. Hrv.) : Grobovi u tuđini. U rukopisu veliko djelo: Povijest zagreb. tiskara.
Štampao Novoselova tiskara (1905.) i drugo u svom Hrv. bibliofilu.
U velikom djelu: Dautsch-ster. Literatur-geschichte: Croatien und Slavonien.
Kao radnik na katoličkom preporodu napisao je mnogo članaka i izrekao mnogo govora.
Bio je tajnikom I. Hrvatskog Katoličkog Kongresa u Zagrebu (1900.). predsjednikom slovensko-hrv. katoličkog Kongresa u Ljubljani (1919.), predsjednikom I. euharističkog kongresa u Zagrebu (1923.). Sada dodijeljen kr. drž. arkivu i zamj. je vel. meštra Braće hrv. Zmaja.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.