Pretraživanje kataloga

Ljetno računanje vremena

Ljetno računanje vremena u 2021. godini počinje 28. ožujka u 2 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata. Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju. Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine. Hrvatska i ostatak Europe s izuzetkom Islanda i Bjelorusije vratit će se na ljetno računanje vremena u noći sa subote 30. ožujka na nedjelju 31. ožujka 2019. godine. U tu nedjelju, u dva ujutro, satove koji se ne ažuriraju samostalno trebat će pomaknuti za jedan sat unaprijed, čime će se "izgubiti" jedan sat. S ljetnim računanjem vremena sunce će ranije izlaziti, a kasnije zalaziti zbog čega će dani imati više svjetla u popodnevnim satima. Europska unija donijela je odluku kako će se ukinuti prelasci s ljetnog za zimsko vrijeme i obrnuto, no s obzirom na zahtjeve nekih država za odgađanjem te odluke, u ovom trenutku nije još stopostotno sigurno kada će se to dogoditi, a ni kako će izgledati finalna odluka u kojoj državi.

Muzej Louvre otvoren za javnost - 28.03.1794
Na današnji dan 1794. za javnost je otvoren pariški muzej Louvre. Muzej Louvre jedan je od najvećih svjetskih muzeja. Nalazi se u središtu Pariza, u zdanju nekadašnje kraljevske palače. Iako je službeno otvorenje bilo u kolovozu 1793., običan puk je pristup muzeju imao samo tri dana u tjednu. Louvre je zbog tehničkih problema zatvoren dvije godine kasnije da bi svoja vrata ponovno otvorio 14. srpnja 1801. U dvorištu je 1980-ih godina podignuta aluminijsko-staklena piramida američkog arhitekta kineskog podrijetla Minga Peija. Piramida je sačinjena od 673 staklene ploče i visoka je točno 21,64 metara.

Životinje koje razaraju olovne cijevi
"O ovoj zanimljivoj temi pisao je prije nekoga vremena prof. Hesse u Biološkom Listu (Biol. Cenlralblatt. Bd. 45., Heft 1). Pisac navodi nekoliko slučajeva, u kojima su životinje oštetile i provrlale (pregrizle) olovne cijevi. Štetnici su pripadali raznim životinjskim skupinama. "

EUGENE IONESCO
Eugene Ionesco, rođen Eugen Ionescu (Slatina, 26. studenog 1909. - Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda. Iznad ismijavanja najbanalnijih situacija, Ionescove drame opisuju na realan način samoću ljudi i beznačajnost egzistencije pojedinca. Ionesco je rođen 26. studenog 1909. u rumunjskom gradu Slatini. Otac mu je bio Rumunj, a majka Francuskinja grčko-rumunjskog porijekla. Mnogi izvori navode njegov datum rođenja kao 1912., no to je greška nastala iz Ionescove vlastite taštine. Ionesco se 1911. seli u Francusku gdje ostaje sve do 1922. kada se vraća u rodnu Rumunjsku. Njegovi roditelji rastavili su se za vrijeme boravka u Francuskoj, 1916. Po povratku u Rumunjsku, morao je ponovno učiti rumunjski jezik kako bi mogao normalno pratiti predavanja tijekom školovanja u Bukureštu. Nakon srednje škole, 1928. počinje studij francuske književnosti na sveučilištu u Bukureštu. Na sveučilištu je diplomirao 1933. Za vrijeme studija upoznao se s Emilom Cioranom i Mirceom Eliadeom te su njih troje postali doživotni prijatelji.Ionesco je dobio i mnogo nagrada od kojih su najistaknutije: Nagrada na Tourskom festivalu za film 1959., Prix Italia 1963., Nagrada Asocijacije kazališnih pisaca 1966., Grand Prix National za kazalište 1969., Monaco Grand Prix 1969., Austrijska državna nagrada za europsku književnost 1970., Nagrada Jeruzalem 1973., te počasni doktorati na sveučilištima u New Yorku, Leuvenu, Warwicku i Tel Avivu. Ionesco je preminuo u Parizu 28. ožujka 1994. u svojoj 84. godini, a pokopan je na pariškom groblju Montparnasse.

LADY GAGA
Stefani Joanne Angelina Germanotta (rođena 28. ožujka 1986), bolje poznata po svom umjetničkom imenu, Lady Gaga, je američka pjevačica i tekstopisac. Odrasla u New Yorku, Gaga, najstarija od dvije sestre, prvo je studirala u samostanu Sacred Heart. Kratko je pohađala Sveučilište New York’s Tisch School of the Arts prije povlačenja radi usredotočavanja na svoju glazbenu karijeru te je počela nastupati na rock glazbenoj sceni u Manhattanovom Lower East Sideu. Do kraja 2007., potpisala je sa Streamline Records izdavačkom kućom. Već je sa 4 godine naučila svirati klavir, sa 13 je skladala svoju prvu baladu, a sa 17 je primljena u školu umjetnosti u New Yorku. Sa 20 godina pisala je pjesme za sastave kao što su Pussycat Dolls, a nedavno je priznala da je napisala dvije pjesme za novi album Britney Spears. ˝Just Dance˝ je njezin prvi singl koji se pušta naveliko u svim velikim klubovima. Njezin prvi album The Fame objavljen je 19. kolovoza 2008. godine.

MARC CHAGALL
Marc Chagall (07.07.1887., Vitebsk, BY - 28.03.1985., Saint-Paul-de-Vence),(Pravo ime autora: Moishe Šagal (židovska varijanta); Mark Zaharovič Šagalov (ruska varijanta)je francuski slikar i grafičar, bjelorusko-židovskog porijekla. Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim, sada legendarnim ličnostima (kubizam i njegovi izdatnici promijenili su likovnu umjetnost iz temelja), Chagall je tijekom svojih pariških godina i poslije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je već bio izgradio. Pariz je za Chagalla postao ˝drugi Vitebsk˝ i on se gotovo sigurno namjeravao ondje stalno nastaniti. No 1914., dok je bio u posjetu Rusiji, buknuo je Prvi svjetski rat te se više nije mogao vratiti.Godine 1923. Chagall je dobio narudžbu od glasovitog francuskog trgovca umjetninama Ambroisea Vollarda da ilustrira ruskog klasika, Gogoljev roman Mrtve Duše. Chagallovi se udomljuju u Francuskoj i Marc postiže novu slavu kao ilustrator u gvašu i bakropisu.Ostatak svog dugog života Chagall je posvetio iznimno plodnom stvaralaštvu. Izrađivao je tapiserije, grafike, mozaike, vitraje, skulpture i zidne slike.