Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Dan čokolade
Iako se ovaj dan u različitim zemljama slavi na različite datume, kao službeni datum dolaska čokolade u Europu uzima se upravo 7. srpnja 1550., dok se zasluge pripisuju španjolskim redovnicima koji su diljem starog kontinenta proširili priče o Theobromi cacaou. Do popularizacije dolazi 1660. na francuskom dvoru gdje su entuzijasti Marija Terezija i Luj 14. uživali u slatkom piću pripisujući mu svojstva afrodizijaka. Povijest čokolade započinje u doba starih srednjoameričkih domorodaca Maja, Asteka i Olmeka koji su od sjemenki kakaovca spravljali poseban napitak dodajući mu razne začine poput vanilije, čilija, cimeta i papra. Kakaovac je u Europu donio Kristofor Kolumbo, no čokolada je tek u 19. stoljeću postala onakva kakvu je poznajemo danas. Čokolada je najbolji antioksidans i magnezijem najbogatija namirnica. Oslobađa hormon sreće koji je najbolji lijek protiv stresa i boli, te čak potiče naš imunološki sustav, čime pridonosi dugovječnosti. Uzevši sve nabrojeno u obzir, današnji dan savršen je za uživanje u ovoj omiljenoj namirnici.
Dan državnosti na Solomonskim Otocima - 07.07.1978.
Salomonski Otoci su država u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje. Član su Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je vladar, koju zastupa generalni guverner. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal. Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci južni dio otočja 1893. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba. Od 1945. su starateljsko područje UN-a pod australskom upravom, 1976. je dobivena široka samouprava, a 07.07.1978. proglašena nezavisnost te se taj dan obilježava kao dan državnosti. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom Australije i Novog Zelanda.
Bilje koje se upotrebljavalo u različitim obredima i običajima na području dubrovačkom
"Već od onog vremena, kad su naši preci naselili krajeve na obalama Jadrana cijenili su izvjesno bilje, premda ga nisu posebno uzgajali. To je bilo ono bilje, koje se upotrebljavalo u različitim obredima i običajima. To bilje, koje dakle nije davalo nikakve materijalne koristi, pazilo se jedino radi lijepog oblika i šare cvijeta, radi ljepote lista ili radi ugodnog mirisa."
RINGO STARR
Richard Starkey, Jr., poznatiji pod pseudonimom Ringo Starr (Liverpool, 7. srpnja 1940.) bio je bubnjar u Beatlesima od 1962. do 1970. godine. Pjevao je u brojnim poznatim pjesmama Beatlesa (poput Yellow Submarine i With a Little Help From My Friends te Beatles verzije pjesme Act naturally), a napisao je pjesme Don’t Pass Me By i Octopus Garden. Također je bio pripovjedač u prvim dvjema sezonama crtanog filma Thomas the Tank Engine.Zbog zdravstvenih problema razvio je brojne alergije i preosjetljivosti na hranu. Pokazao je talent u umjetnosti i glumi, a bio je vješt i u mehanici. S 15 godina napustio je školu, i u toj dobi jedva je znao čitati i pisati. 1959. godine dobio je pseudonim Ringo Starr - zbog prstenja koje je nosio i zato što je pseudonim zvučao ˝kaubojski˝. Stalni član Beatlesa postao je 18. kolovoza 1962. godine, dva dana nakon što Pete Best više nije bio bubnjar u Beatlesima.
GEORG SIMON OHM
Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 7. srpnja 1854.), njemački fizičar. Istaknuo se radovima s područja elektriciteta i magnetizma. Formulirao je zakon prema kojem je jakost struje koja prolazi vodičem proporcionalna naponu (Ohmov zakon). Proučavao je nastajanje topline u vodiču kojim protječe struja, a bavio se različitim problemima s područja akustike. Mjerna jedinica Ohm kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu. Istraživao je i u području akustike, optike, metala i matematike.
MARC CHAGALL
Marc Chagall (Pravo ime autora: Moishe Šagal (židovska varijanta); Mark Zaharovič Šagalov (ruska varijanta)( 07.07.1887., Vitebsk, BY - 28.03.1985., Saint-Paul-de-Vence)je francuski slikar i grafičar, bjelorusko-židovkog porijekla. Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim, sada legendarnim ličnostima (kubizam i njegovi izdanici promijenili su likovnu umjetnost iz temelja), Chagall je tijekom svojih pariških godina i poslije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je već bio izgradio. Pariz je za Chagalla postao ˝drugi Vitebsk˝ i on se gotovo sigurno namjeravao ondje stalno nastaniti. No 1914., dok je bio u posjetu Rusiji, buknuo je Prvi svjetski rat te se više nije mogao vratiti.Godine 1923. Chagall je dobio narudžbu od glasovitog francuskog trgovca umjetninama Ambroisea Vollarda da ilustrira ruskog klasika, Gogoljev roman Mrtve Duše. Chagallovi se udomljuju u Francuskoj i Marc postiže novu slavu kao ilustrator u gvašu i bakropisu.Ostatak svog dugog života Chagall je posvetio iznimno plodnom stvaralaštvu. Izrađivao je tapiserije, grafike, mozaike, vitraje, skulpture i zidne slike.
VITTORIO DE SICA
Vittorio De Sica (Sora, 7. srpnja 1901. - Pariz, 13. studenog 1974.), talijanski filmski redatelj i glumac. Započeo je kao kazališni i filmski glumac, a režijom se počeo baviti 1940. godine. Bitno je priodonio razvitku talijanskog neorealizma. U svojim djelima prikazivao je stvarnost poslijeratne Italije, temeljeći svoj pristup na gotovo dokumentarističkom poniranju u život. Filmovi: "Kradljivci bicikla", "Čudo u Milanu", "Brak na talijanski način", "Jučer, danas, sutra" "Umberto D".
MIROSLAV KRLEŽA
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u Austro-Ugarsku i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, ....). Rani utjecaji obuhvaćaju skandinavske dramatike kao Ibsena i Strindberga i filozofa Nietzschea, kojima su se kasnije pridružili prozni i pjesnički uradci Krausa, Rilkea i romaneskno djelo Prousta. Djela: "Novele" (1924.), "Hiljadu i jedna smrt" (1932.), "Povratak Filipa Latinovicza" (1932.), "Novele" (1937.), "Balade Petrice Kerempuha" (1936.), "Na rubu pameti" (1938.), "Banket u Blitvi" (1938.), (1939.), (1962.) "Zastave" (1969.).