Pretraživanje kataloga
Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
DAN DRAVNOSTI U KENIJI
Kenija je drava u istonoj Africi. Na jugoistoku izlazi na Indijski ocean, na jugozapadu granii s Tanzanijom, na zapadu s Ugandom, na sjeverozapadu s Junim Sudanom, na sjeveru s Etiopijom i na istoku sa Somalijom. Njemaka je 1885. uspostavila protektorat nad Kenijom u sklopu svog preuzimanja obalnih teritorija sultana od Zanzibara, ali je ubrzo prepustila posjed Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanska je vlada vojnim akcijama i mjerama preseljenja uspjela u sljedeih nekoliko godina uguiti pobunu, ali proces politike emancipacije Afrikanaca nije zaustavljen pa su 1957. prvi put sudjelovali u izborima, 1960. dobili veinu u Zakonodavnom vijeu, a 1963. Kenija je postala neovisna. Prvi predsjednik Kenije bio je borac za neovisnost Jomo Kenyatta.Gospodarsko stanje se tijekom devedesetih pogoravalo zbog smanjenja meunarodne pomoi i politike nestabilnosti s meuetnikim sukobima najbrojnijih Kikuyua i manjih naroda.
Dan boine zvijezde
Danas se obiljeava dan boine zvijezde (Poinzecija). Otkrivena je u junom Meksiku, a otkrio ju je ameriki botaniar Joel Roberts Poinsett (2.3.1779. 12.12.1851.), ija smrt se obiljeava Danom boine zvijezde. Prema vjerovanju prastanovnika Centralne Amerike, ova biljka svoj privlaan izgled duguje Astekoj boginji, kojoj je zbog neuzvraene ljubavi prepuklo srce. Legenda kae da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet okruen tamnozelenim listiima. Asteci su ovu biljku kultivirali znatno prije pojave kranstva na Zapadu. Asteci su obojene listove (brakteje, odnosno pricvjetne listove) ove biljke koristili za dobivanje purpurne boje. Znanstveni naziv za boinu zvijezdu je Euphorbia pulcherrima.
MR. DR. ARTUR KRAJANSKI: KAKO SU NASTALA DANANJA SYNONYMA LIJEKOVA
"Synonyma, to ih danas nalazimo u farmakopejama, potjeu dijelom jo iz klasinog grkog i rimskog doba pa ih ve spominju Plinije, Dioskurid, Theofrast i dr., dijelom pak iz vremena arapskog gospodstva u Evropi, koje je vano ne samo po farmaceutski stale, nego i po kemijske radove, dakle po farmaceutsku tehniku. Za doba klasine alkemije zvali su tim nazivom ona sredstva, pomou kojih bi navodno transmutirali proste kovine u zlato i srebro. Ovakova su dakle magisteria bila: kamen mudraca, veliki i mali eliksir, crvena i bijela tinktura i dr. Vrijedno je da se tu istakne, kako su mnoga od njih imala sluiti ovjeanstvu za produljenje ivota i pomlaivanje."
Najlake drvo na svijetu
Koje je to najlake drvo na svijetu, gdje raste i za to se sve koristi, proitajte u lanku i z asopisa "Priroda".


Crveni snijeg u narodnom vjerovanju.
Poznato je da s kiom i snijegom zna u naim krajevima padati crvenkasta praina koja potjee iz Sahare. Ova pojava dokazano je povezana sa stvaranjem vremena u naim krajevima. No zanimljivo je kako je i narod zapazio tu pojavu, te u narodnim vjerovanjima stoji tvrdnja povezanosti ove pojave s vremenskim prilikama to je donekle u skladu s rezultatima znanosti. Kakva su to vjerovanja, proitajte u lanku.
ANDRIJA KAI MIOI
Kai Mioi Andrija (17.04.1704.,Brist, HR - 12.12.1760., Zaostrog), hrvatski knjievnik. Potomak je stare hrv. plem. porodice od plemena Kaia. Rodio se u Bristu, blizu Makarske g. 1704. Roditelji seljaci, premda porijetlom plem. koljena. Ujak mu fra Luka Tomaevi, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Poloio zavjete g. 1721., u Budimi uio filozofiju i teologiju. G. 1728. bi zareen. Vrati se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom Elementa peripathetica juxta mentem isubtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u ibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Brau. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu ivotu najznamenitije, jer je sada morao obai sve bosanske samostane. Tako je skitajui se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je biljeio i prouavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povue se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljlcu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamonjoj franjevakoj crkvi. Kai je puki pjeva, prosvjetitelj narodni. Pisao je za siromake teake i obane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) poaje narodu povijest ju. Slavena, veinom u nar. stilu, a neto i prozom. U Korabljici pako sabrao je od svake vrsti stvari i dogoaje davi nam tako neku vrst kronike od jioetka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najvie prikazuje dogoaje na slav. jugu. Kaiev Razgovor postao najjiopularnijim djelom u naem narodu (30 izd.). Kai se smatra uiteljem naim ilir. pjesnicima.
GUSTAVE FLAUBERT
Gustave Flaubert (12.12.1821.;Rouen - 08.05.1880.; Rouen), francuski knjievnik, klasik francuskog realistikog romana, jedan od najveih poklonika dotjeranog bruenog izraza, uzor je preciznog proznog stila. Flaubertovo djelo je, moe se rei bez ikakve ograde, sredinji narativni opus 19. stoljea. Iako su veliki ruski romanopisci poput Tolstoja i Dostojevskog popularniji i utjecajniji kod irega itateljstva, te iako je njihov zahvat u stvarnost dojmljiviji i uzbudljiviji- Gustave Flaubert ostaje nenadmaivim, uzornim majstorom. Prvo Flaubertovo remek djelo je ujedno i najkontroverznije: "Gospoa Bovary", 1857., turobna pripovijest o egzistencijalnoj dosadi, preljubima i samoubojstvu ene provincijskoga normandijskoga lijenika, savreno komponirana kao jedan od egzemplarnih psiholokih romana, izazvala je sudski proces zbog navodno nemoralnih dijelova teksta. No pisac, njegov izdava i tiskar su osloboeni optube, zahvaljujui, meu inim, i realizmu i ivotnoj mudrosti suca. Roman odlikuju znaajke koje e se sretati i u kasnijim Flaubertovim djelima: vjerodostojnost u prikazu pojedinosti, impersonalni pristup u kojem ne ujemo glas pisca niti uope znamo za njegovo postojanje, te harmonini i njegovani stil koji je postao uzorom francuske proze. U sljedeem romanu "Salammbo", 1862., autor je dao maha svom potiskivanom temperamentu, no, ni tu nije iznevjerio arhivarski i trijezni pristup - u tom spoju nespojivih sastavnica lei ar prikaza stare Kartage, kao i opisu razmaha bujnih strasti i atavizama koji su uzbuivali pievu matu, najee svjesno ogranienu na prozainu malograansku svakodnevnicu.Godine 1869. Flaubert objavljuje svoj najvei roman, "Sentimentalni odgoj". To poluautobiografsko djelo u kojem je rekreirao svoju mladenaku oaranost Elise Schlesinger i studentske dane, auktor je opisao kao "moralnu povijest ljudi moga narataja".
FRANK SINATRA
Francis Albert Sinatra (Hoboken, 12. prosinca 1915. - Los Angeles, 14. svibnja 1998.), ameriki pjeva i glumac. Sinatra je bio ivue utjelovljenje amerikog "Showmana", ali i prilino kontroverzna osoba izvan pozornice. Sin talijanskog emigranta, roen je u radnikoj obitelji. Kao mladi poinje se baviti glazbom, prvo u maloj skupini, a zatim samostalno. Postepeno nie uspjehe i privlai milijune djevojaka. No, procvat rocka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri. Sinatra tada kree u filmske vode i dobiva ulogu u filmu Odavde do vjenosti, za koju osvaja Oscara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine. Od tada se paralelno bavi glumakim i pjevakim poslom. Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova. Poput prave "zvijezde" itavog je ivota punio stranice utog tiska svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i svojom sklonou alkoholu. Frank Sinatra umro je od sranog udara 14. svibnja 1998. godine u 22:50.
VINKO GANEC
Akademik Dr. Vinko ganec (Vratiinec, 20. sijenja 1890. - Zagreb, 12. prosinca 1976.), jedan od najveih hrvatskih melografa, muzikologa, etnomuzikologa, zapisivaa narodnih plesova, obreda i obiaja. Uz studij je uio i glazbu, nauk o harmoniji, kontrapunkt, glazbene oblike i poznavanje glazbala kod profesora Franje Dugana starijeg. Poduku iz glasovira dobivao je od direktora Muzikog konzervatorija Vjekoslava Rosenberg-Ruia. U Zagrebu se 1917. upisao na Pravni fakultet, koji je kao doktor prava zavrio 31. srpnja 1921. godine.