Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice

Slika
Sarajevski atentat - 28.06.1914.
Sarajevski atentat posluio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, lan tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oruanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvrio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914.
clanak
ISTRAIVANJA O OTROVU PRIMULA
"Poznato je, da neke vrsti iz roda jagorika (Primala) imaju na povrini listova i na cvjetnim stapkama lijezde u obliku viestaninih dlaica. Svaka dlaica ima na vrhu kuglastu stanicu, iz koje kod dodira iscuri ukasti ekskret, koji sadrava otrovnu tvar primin. "
clanak
Polarna svjetlost nad naim krajevima
Geofiziki zavod u Zagrebu 25. sijenja 1938. godine izdao je objavu o pojavi crvene svjetlosti na nebu nad Zagrebom. Zaprimljene su informacije o pojavi polarne svjetlosti i u primorskom podruju, najjae vidljivosti pored Senja. Vie o ovoj pojavi u naim krajevima proitajte u lanku.
Autor0000005022
LUIGI PIRANDELLO
Luigi Pirandello (Agrigento, Sicilija, 28. lipnja 1867. - Rim, 10. prosinca 1936.), talijanski knjievnik, pripovjeda i dramski pisac. Godine 1934. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. Djela su mu proeta traginim humorom, a u njima iznosi ideje o iluzornosti realnog ivota i realnosti subjektivnih iluzija. Sve drame je sakupio u zbirci Gole maske. Najpoznatija drama mu je est lica trai autora. Godine 1897. Pirandello prihvaa mjesto profesora talijanske knjievnosti na Pedagokoj akademiji u Rimu. Sljedee godine, Pirandello s dvojicom prijatelja pokree asopis Ariel, u kojem objavljuje svoje prvo dramsko djelo Epilog, te niz novela. Godine 1901. izlazi Pirandellov prvi roman - Izopena, napisan 1893. pod naslovom Marta Ajala. Godine 1904., izlazi Pirandellov najpoznatiji i najbolji roman - Pokojni Mattia Pascala. Taj roman odmah mu je po izlasku donio slavu. Ve sljedee godine preveden je na njemaki jezik, a kasnije i na druge jezike. No, roman je znaajan prvenstveno po tome to je najavio jednu od opsesivnih tema Piranedllova opusa: problematinu i relativnu prirodu odnosa izmeu fikcije i zbilje, izmeu umjetnosti i ivota, izmeu vjerojatnog stvarnog. No, svjetski slavan postao je zahvaljujui svom dramskom opusu kojim je, uz autore kao to su Henrik Ibsen i August Strindberg, izvrio golem utjecaj na razvoj moderne drame.
Autor0000000622
VELIMIR HLEBNIKOV
Pravo ime mu je Viktor Vladimirovi Hlebnikov (28.10.1885. (Malye Derbety,RUS - 28.06.1922. (Kresttsy, USSR), ruski pjesnik. Pisao je futuroloke eseje kao to su npr. mogua evolucija, masovna komunikacije, transport, stanovanje... Pred kraj ivota zainteresirala ga je slavenska mitologija. Po njemu je nazvan i mali planet 3112 Velimir kojeg je otkrio sovjetski astronom Nikolai Stepanovich Chernykh 1977. godine.
Autor0000011052
JEAN JACQUES ROUSSEAU
Jean Jacques Rousseau (eneva, 28. lipnja 1712. - Ermenville, 2. srpnja 1778.), francuski knjievnik i filozof. Preivjevi nesretno djetinjstvo bjei iz roditeljskog doma gospoi de Warens koja ga obraa na katolicizam i kao pomajka, prijateljica i ljubavnica vri dugi niz godina na njega snaan utjecaj. Od tada pa sve do smrti Rousseau e imati ivot pun obrata te rastrgan proturjenostima izmeu snova i stvarnosti i koji je pri kraju zamraen jakom razdraljivou i neurotikim privienjima. Drutveno i tjelesno blizu sloma odlazi 1761. godine na malo imanje u Montmorencyju i tu dovrava svoja djela: Julie ou la nouvelle Hloise, Du contrat social ou principies du droit politique i mile ou sur l'ducation. Ta su djela izazvala bijes slubene Francuske te pariki sud izadje nalog za njihovo spaljivanje i Rousseaovo hapenje. ovjek je roen slobodan, a ipak svugdje je u okovima! - u toj je poetnoj reenici u djelu Drutveni ugovor sadran i Rousseauov politiki kredo: stvaranje suverene i slobodne graanske drave u kojoj opa volja (volont gnral - koja, meutim nije identina s voljom svih - volont de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava.
NOVELA FILM
Digitalizirali smo asopis iz pedesetih godina dvadesetog stoljea koji se bavio filmom i filmskom industrijom koji je pun zanimljivih informacija o filmovima, zvijezdama i dogaanjima oko filma.
FILMSKI VJESNIK
Digitalizirali smo nekoliko asopisa iz pedesetih godina vezanih uz kulturu i filmsku industriju. Meu njima je i Filmski vjesnik.
NARODNI LIST
Rane poslijeratne novine izdavane u Zagrebu od 1945. - 1950. Digitalizirali smo godin 1946. Trai se ostatak....
NOVA HRATSKA
Novine su izlazile u Zagrebu od 1941. - 1944. godine. Digitaliziramo 1943. godinu. Trae se i ostala godita kao i sponzori :)
ILUSTRIRANI VJESNIK
Novine su izlazile od 1945. do 1948. i bavile su se uglavnom "svjetovnim" sadrajima. Digitalizirali smo godinu 1946. Trai se ostatak. I sponzori, naravno :)
Nove varadinske novine
VIS-ov vjesnik
Nove stare varadinske novine u sustavu. Izlazile su u Varadinskoj industriji svile od 1964. - 1991. godine. Digitalizacija je u tijeku.....
SVIJET
** SVIJET ** asopis 1926-1938. Zahvaljujui Gradskoj knjinici "Metel Oegovi" iz Varadina dobili smo mogunost digitaliziranja asopis koji je izlazio od 1926 do 1938. godine. Bez previe politike prua lijep uvid u ivot i dogaanja tih godina. Kao i kod svih ostalih sadraja omogueno je fulltext pretraivanje i 3D pregled. Digitalizirati emo ga tempom kojim emo stii pored redovitog posla. Poeljni sponzori . Biti e bre gotovo :).
Varteksov vjesnik
Varteksov vjesnik 1968, 1969, 1970
Lijeniki vjesnik
U tijeku je digitalizacija jo 20 godita Lijenikog vjesnika (1980-1999)
Nove digitalizirane novine - Jednota
Jednota je jedini i jedinstven list u Hrvatskoj koji pripadnike eke manjine informira o djelatnosti Saveza eha u Republici Hrvatskoj, o djelovanju ekih kulturno-umjetnikih udruga, vijea i predstavnika eke manjine te kola s nastavom na ekom jeziku. Posebnu panju posveuje uzajamnim odnosima ekog i hrvatskog naroda te dviju zemalja.
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.